Razlika između inačica stranice »Austro-Ugarska«

Dodan 1.991 bajt ,  prije 1 godinu
bez sažetka
(uklanjanje izmjene 5133482 suradnika 193.217.150.248 (razgovor))
Oznaka: uklanjanje
|stat_pop1 = 51390223
|internet =
|vjera = [[rimokatolička crkva|katolicizam]], [[Luterani|evangelički protestantizam]], [[reformirane crkve|kalvinizam]], [[Pravoslavlje]], [[Judaizam|židovstvo]], [[Starokatolička Crkva|starokatolicizam]], [[Islam]]
|vremenska_zona =
}}
 
Carska i kraljevska ([[k.u.k.]]) dvojna [[monarhija]] '''Austro-Ugarska''' ([[1867]]. – [[1918]].) bila je [[višenacionalna država]] u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]] s vladarima isključivo iz kuće [[Habsburg]]. U njoj su živjeli [[Nijemci]], [[Talijani]], [[Furlani]], [[Ladini]], [[Hrvati]], [[Mađari]], [[Bošnjaci]], [[Poljaci]], [[Rumunji]], [[Rusini]], [[Slovaci]], [[Česi]], [[Srbi]], [[Slovenci]], [[Ukrajinci]] i drugi narodi.
 
==Ime države==
 
Službeno puno ime monarhije bilo je [[Cislajtanija|Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću]]<ref>[http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=rsk&datum=19160304&seite=00000279 List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću.] List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću 30. aprila 1916.(pristupljeno 23. rujna 2018.)</ref> i [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana]]<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=271819 Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol.38 No.2 Srpanj 2017.]László Heka; ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE) str. 856. (pristupljeno 23. rujna 2018.)</ref>, pri čemu se naziv Kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću odnosio na austrijski dio monarhije, a naziv Zemlje svete ugarske krune Svetog Stjepana na ugarski dio. Prilikom sklapanja [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] nije bilo dogovoreno pitanje imena nove državne zajednice, te će 1868. car [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] donjeti odluku kako će u međunarodnim odnosima monarhija zbog ekonomičnosti i jasnoće naizmjenično koristiti skraćena imena Austro-Ugarska Monarhija i Austro-Ugarska Carevina.
 
Službeno ime na [[Njemački jezik|njemačkom]]: Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder und die Länder der Heiligen Ungarischen Stephanskrone.
 
Službeno ime na [[Mađarski jezik|mađarskom]]: A Birodalmi Tanácsban képviselt királyságok és országok és a Magyar Szent Korona országai.
 
Službeno ime na [[Češki jezik|češkom]]: Království a země na Říšské radě zastoupené a Zemí svaté Štěpánské koruny uherské.
 
== Povijest ==
 
Austro-Ugarska je utemeljena [[8. lipnja]] [[1867]]. [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]] kojom je osigurana jednakopravnost [[Mađarska|Mađarske]] u državno-upravnim odnosima s [[Austrija|Austrijom]]. Dvojna monarhija raspala se nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].
 
Nakon što je [[Pruska]] 1866. u [[bitka kod Sadowe|bitci kod Sadowe]] porazila [[Njemački savez]], predvođen Austrijom, te time prouzročila njegov raspad, uzdrmana carska kuća [[Habsburg]]a uvidjela je nužnost za postizanje dogovora s [[Mađarska|mađarskim nacionalizmom]] čiji je ustanak za neovisnost ugušila 1849, uz pomoć vjernog joj hrvatskog [[ban Jelačić|bana Jelačić]]a te velikodušnu intervenciju [[Rusko carstvo|carske Rusije]]. Novonastala dualna monarhija stvorena je kao politički savez jednakopravnih državnih zajednica Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom, te je Habsburški care ostao državnim poglavar ustavne monarhije. Ovakvo državno uređenje u povijesnoj terminologiji često se opisuje nazivom [[realna unija]].
114

uređivanja