Von Neumannova arhitektura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Zamijenjen sadržaj stranice s »Ne.« Oznaka: zamijenjeno preko 90 % teksta |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Von Neumannova arhitektura (VNA)''' dobila je naziv po matematičaru [[John von Neumann]]u koji je bio izumitelj prilikom izgradnje računala prve generacije [[VONAC]]. Von Neumann je dokumentirao organizaciju VONAC-a i zbog tog se razloga sva računala koja imaju sličnu organizaciju ili arhitekturu nazivaju računala sa von Neumannovom arhitekturom. Odlike von Neumanove teorije su definirane s tri svojstva:
* programi i informacije koriste jedinstvenu glavnu memoriju
* glavnoj se memoriji ne pristupa kao jednodimenzionalnom nizu (tj. sekvencijalno)
* značenje (semantika) ili način primjene podataka je spremljeno s podacima
VNA računala imaju sljedeće gradivne elemente koji su prisutni i u ostalim arhitekturama:
* [[Aritmetičko-logička Nejedinica]] (ALU) - obavlja aritmetičko-logičke operacije
* [[Upravljačka jedinica]] - pretvara naredbe u signale unutar računala
* Sporedna [[Računalna memorija|memorija]] - za spremanje podataka i izvršnog koda
* [[Ulazno/izlazne jedinice]] - pružaju sučelje između korisnika ili ostalih dijelovima računala, npr. sekundarnim memorijama([[tvrdi disk]], [[disketa]])
{{Mrva-rač}}
[[Kategorija:Arhitektura računala]]
| |||