Moldavija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 47:
==Zemljopis==
Moldavija zauzima ravničarski kraj istočno od Karpata, uglavnom između rijeke Prut na zapadu (granica prema Rumunjskoj) i porječje Dnjestra (rumunjski Nistru) na istoku zemlje. Na jugu je reljefno otvorena prema ušću Dunava (Moldavija izlazi na Dunav u duljini od svega 500 m) i Crnomu moru. Građena je od kristaličnih stijena (granit) prekambrijske starosti prekrivenih do 6000 m debelim slojem sedimentnih stijena (pješčenjaci, gline, vapnenci). Kristalična osnova izbija na površinu samo u sjevernome dijelu zemlje. Pretežno nizinski kraj, dio Istočnoeuropske nizine, prosječne visine 147 m, raščlanjen je mnogim riječnim dolinama i uzvisinama. U središnjem dijelu, usporedno s dolinom Pruta, pruža se brežuljkasta, praporom prekrivena Srednjomoldavska uzvisina (Codri) s najvišom točkom Moldavije (Bălaneştri, 429 m). Na nju se prema istoku i sjeveroistoku nastavlja Pridnjestarska uzvisina (do 347 m). U sjevernome dijelu zemlje nalazi se nizina sa stepom Bălţi (Belci; visina 150 do 200 m) te uzvisine (do 336 m) uz rijeke Prut (erodirani vapnenački lanac Medobori-Toltri) i Dnjestar. Na jugu se prostire brežuljkasta ravnica sa stepom Budžak (Bugeac), ispresijecanom mnogobrojnim jarugama i vododerinama. Moldavija se nalazi u seizmičkom području Karpata pa se javljaju potresi s epicentrom u istočnoj Rumunjskoj.
Klima je umjereno kontinentalna, pod utjecajem zračnih masa s Atlantika sa zapada, mediteranskih s jugozapada te kontinentalnih sa sjeveroistoka. Zime su kratke i blage, a ljeta duga i topla. Srednja temperatura siječnja kreće se od –3 °C na sjeveru do 5 °C na jugu, a srpnja od 19 °C na sjeveru do 22 °C na jugu. Najniža temperatura, –36 °C, zabilježena je na sjeveru zemlje, a najviša, 41 °C, na jugu. Godišnja količina oborina kreće se između 370 mm na jugu i 560 mm na sjeveru; najviše je oborina na uzvisinama (500 do 560 mm), a najmanje u nizinama (od 450 mm do manje od 400 mm). Oborine su uglavnom u obliku ljetnih pljuskova. Prevladava vjetar sa sjeverozapada, a zimi je čest topli jugoistočni vjetar.
Moldavija ima dobro razvijenu riječnu mrežu s približno 3000 vodotoka (gustoća 0,25 km/km²) iako ih je 92% kraće od 10 km, a samo je 8 rijeka dulje od 100 km. Rijeke pripadaju slijevu Crnoga mora; teku uglavnom od sjeverozapada k jugoistoku. Glavna je rijeka Dnjestar (duga 1352 km, od čega 660 km u Moldaviji), porječju kojega pripada 56% teritorija; plovna je gotovo cijelom duljinom u Moldaviji. Najdulja je moldavska rijeka Prut (695 km od ukupno 953 km), pritok Dunava, koji odvodnjava 24% teritorija; plovna je do Leova. Najviši im je vodostaj u proljeće (topljenje snijega u Karpatima) i rano ljeto (pljuskovi). Ostatak teritorija odvodnjavaju manji pritoci Dunava i izravni pritoci Crnoga mora. Moldavija ima 57 prirodnih jezera (Beleu, Bâc, Sălaş, Dracele), ukupne površine 62,2 km², te oko 3000 umjetnih jezera od kojih su najveća Dubăsari (67,5 km²) i Costeşti-Stînca (59,0 km²).
Pod šumama, uglavnom miješanim bjelogoričnima, nalazi se 9,8% površine; prevladavaju na sjevernome brežuljkastom području. Izvorna stepska vegetacija pretvorena je na jugu zemlje u poljoprivredne površine (ukupno 67%) za uzgoj žitarica, voća i vinove loze. Pod pašnjacima je 13% površine.http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586
==Deklaracija o nezavisnosti==
| |||