Hren ljuti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Zeljko je premjestio stranicu Armoracia rusticana na Hren ljuti preko preusmjeravanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 15:
| dvoimeno_autorstvo = <small>P.G. Gaertn., B. Mey. & Scherb, [[1800]]</small>
}}
'''Hren''' ([[latinski|lat]]. ''Armoracia rusticana'', sinonim ''Cochlearia armoracia'') višegodišnja je zeljasta [[biljka]] iz porodice ''Brassicaceae''.
 
'''Hren''' ([[latinski|lat]]. ''Armoracia rusticana'', sinonim ''Cochlearia armoracia'') višegodišnja je višegodišnja zeljasta [[biljka]] iz porodice ''Brassicaceae''.
Raste po vlažnim mjestima, gotovo diljem cijelog [[svijet]]a, vjeruje se, da je porijeklom iz [[Europa|Europe]]. Uzgaja se, zbog [[korijen]]a koji služi kao [[začin]]. Naraste oko 1 [[m]]. Ima vrlo velike, po obodu nazubljene [[list]]ove i dugačke [[cvat]]ove s bijelim sitnim [[cvijet|cvjetovima]].
 
Raste po vlažnim mjestima, gotovo diljem cijelog [[svijet]]a, no vjeruje se, da je porijeklom iz [[Europa|Europe]]. Uzgaja se, zbog [[korijen]]a, koji služi kao [[začin]]. Naraste do oko 1 [[m]]. Ima vrlo velike, po obodu nazubljene [[list]]ove i dugačke [[cvat]]ove s bijelim sitnim [[cvijet|cvjetovima]].
[[Korijen]] je do 6 cm debeo i dugačak do oko 1 m. Gore je zadebljao i ima više glava. Izvana je žućkasto-sivkast, a iznutra bijel i dok je mlad nije žilav. Ima intenzivan karakterističan [[okus]]. Bez [[miris]]a je, osim ako se struže kada razvija poseban ljut miris, koji izaziva jako suzenje [[oči]]ju. Upotrebljava se samo svjež korijen, no jestivo je i mlado lišće. Može se dugo sačuvati u [[podrum]]u zakopan u vlažan [[pijesak]]. Samonikao raste uz rijeke i jezera te na vlažnim livadama i zapuštenim površinama.
 
[[Korijen]] je do 6 cm debeo, i dugačak do oko 1 m. Gore je zadebljao i ima više glava. Izvana je žućkasto-sivkast, a iznutra bijel, i dok je mlad nije žilav. Ima intenzivan karakterističan [[okus]]. Bez [[miris]]a je, osim ako se struže, kada razvija posebanposebno ljut miris, koji izaziva jako suzenje [[oči]]ju. Upotrebljava se samo svjež korijen, no jestivo je i mlado lišće. Može se dugo sačuvati u [[podrum]]u zakopan u vlažan [[pijesak]]. Samonikao raste uz rijeke i jezera, te na vlažnim livadama i zapuštenim površinama.
U kemijskom sastavu ima [[sinigrin]], koji se raspada na alil-izo-sulfocijanid, [[glikoza|glikozu]] i kalij-hidrogensulfat. Sadrži i [[šećer]], [[asparagin]], [[glutamin]] i dr. Hren je omiljen narodni [[lijek]] i zdrav začin. Najviše se upotrebljava sirov. Djelovanje mu je slično [[gorušica|gorušici]], koja se koristi za izradu [[senf]]a.
 
U kemijskom sastavu ima [[sinigrin]], koji se raspada na alil-izo-sulfocijanid, [[glikozaglukoza|glikozuglukozu]] i kalij-hidrogensulfat. Sadrži i [[šećer]], [[asparagin]], [[glutamin]] i dr. Hren je omiljen narodni [[lijek]] i zdrav začin. Najviše se upotrebljava sirov. Djelovanje mu je slično [[gorušica|gorušici]], koja se koristi za izradu [[senf]]a.
 
==Literatura==