Neutralizacija (kemija): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Brønsted-Lowryjeva: sit. |
mhchem workaronds |
||
Redak 1:
'''Neutralizacija''' je [[Kemijska reakcija|reakcija]] između [[Kiselina|kiseline]] i [[Baze (kemija)|baze]] ili [[Lužine (kemija)|lužine]]. Reakcija se jednostavno piše: [[kiselina]] + [[Baze (kemija)|baza]] → [[sol]] + [[voda]], npr.:
<chem>
Reakcija neutralizacije je uvijek [[Egzotermni proces|egzotermna]].
Redak 21:
==== Problematika ====
Arrheniusova teorija ograničena je po tome što tvari razvrstava na kiseline i tvari samo u vodenim otopinama. Uzmimo kao primjer sljedeće: klorovodičnu kiselinu može neutralizirati i otopina natrijeva hidroksida, ali i otopina amonijaka. U oba slučaja dobijemo bijelu otopinu, koju možemo kristalizirati, kako bismo dobili bijelu sol - natrijev klorid, ili amonijev klorid, respektivno. Navedene reakcije mogu se zapisati na sljedeći način:<blockquote><chem>
No, u slučaju amonijaka nema otpuštanja hidroksidnih iona jer on izravno reagira s klorovodikom. Prema Arrheniusu, ovo nije reakcija neutralizacije, iako je amonijak bazičan, a klorovodik kiseo.<ref name=":0" /> Također, prema ovoj definiciji ni rastaljeni NaOH nije baza.
Redak 30:
Kiselina otpuštanjem protona (vodikova iona) prelazi u svoju konjugiranu bazu, a baza primanjem protona (vodikova iona) prelazi u svoju konjugiranu kiselinu.
<chem display="inline">
Što je kiselina jača lakše se otpušta proton, a njezina konjugirana baza je sve slabija i obrnuto.
Redak 43:
[[Sumporna kiselina|H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>]] ima 2 [[Atom|atoma]] vodika, pa ju nazivamo diprotonskom kiselinom. Ona stoga može dati dvije različite soli. Disocijacija se također odvija u dva stupnja:
<chem display="inline">H2SO4 ->
<chem>HSO4^- ->
== Vrste reakcija ==
=== Jaka kiselina - jaka baza ===
Jaka kiselina potpuno [[Elektrolitska disocijacija|disocira]] u vodenoj otopini. Primjer jake kiseline je klorovodična kiselina, koja se u vodi potpuno razlaže na ione: <chem display="inline">HCl ->
Jaka lužina također potpuno disocira u vodenoj otopini. Primjer je [[natrijev hidroksid]], koji u vodi sav prelazi na ione: <chem>NaOH ->
Stoga, kad reagiraju jaka lužina i jaka kiselina, vodikov ion (ili vodikov proton) H<sup>+</sup> i hidroksidni ion OH<sup>-</sup> tvore molekulu vode: <chem>
<chem>
<chem>
Reakcija nije reverzibilna jer se ioni spajaju u molekule vode.
Redak 78:
Slabe kiseline ne disociraju u potpunosti, već se stvara [[kemijska ravnoteža]] oblika: AH + H<sub>2</sub>O ⇌ H<sub>3</sub>O<sup>+</sup> + A<sup>−</sup>; gdje je A slaba kiselina.
<chem>
<chem>
Svaka od ovih polu-reakcija je reverzibilna, te se stvara [[kemijska ravnoteža]].
<chem>
<chem>
<chem>
<!--pH at the end-point depends mainly on the strength of the acid, p''K''<sub>a</sub>.
|