Bošnjački jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika Vaskenzis (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
{{infookvir jezik
| ime =
| ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = '''bosanski'''
| familycolor = lawngreen
Redak 16:
[[slavenski jezici|slavenski]]<br>
[[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]]<br>
'''
| država = [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Kosovo]], [[Hrvatska]]
| etnicitet = [[Bošnjaci]], [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
Redak 23:
}}
'''
U BiH ga govori 2.000.000 ljudi, u Hrvatskoj 20.800 (popis 2001.<ref name="Ethnologue-17-izdanje"/>), u Crnoj Gori 48.000 (2006.) i u Srbiji 135.000 (2006.).<ref>http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bos Ethnologue (16th)</ref>
Nacionalni je standardni jezik Bošnjaka temeljen na štokavsko-ijekavskom narječju i pisan latinicom ili ćirilicom. Odredba o ćiriličnoj grafiji je političke naravi, jer su time promicatelji
Naziv jezika nije "pravopisno" pitanje, već pitanje terminologije koja se razlikuje među različitim jezicima, a nije ni do kraja ustaljena u svakodnevnoj upotrebi.
Redak 41:
[[Datoteka:Bih_poddijalekti.png|mini|200px|Poddijalekti u BiH]]
* [[Novoštokavski jekavski dijalekt|novoštokavski (i)jekavski]] ("južno narječje", hercegovačko-krajiški, jekavski i (i)jekavski poddijalekt)
* [[Zapadni dijalekt|novoštokavski ikavski]] ("zapadno narječje")
Redak 50:
Prvo od tih narječja Bošnjaci dijele sa Srbima, Hrvatima i Crnogorcima, druga dva s Hrvatima, a četvrto s Crnogorcima i Srbima. Novoštokavski ikavski je bitno smanjen po broju govornika tijekom nekoliko zadnjih desetljeća, a istočnobosansko narječje je često izgubilo [[šćakavski|šćakavski izgovor]].
=== Odlike
[[Datoteka:Gramatika bosanskog jezika.jpg|thumb|200px|Gramatika bosanskoga jezika iz 1890. godine]]
Jezik se u nemaloj mjeri oslanja na [[srpski jezik]] ijekavskoga izgovora, poglavito u morfologiji, sintaksi i terminologiji uz obilatu upotrebu [[turcizam|turcizama]]. Jezični spomenici specifično
Tijekom 19. stoljeća, prvenstveno njegovim koncem, pojavljuje se opsežnije kulturna djelatnost Bošnjaka na jeziku koji je različito imenovan: srpsko-hrvatski, hrvatski, srpski, bosanski. Vladavina Austro-Ugarske monarhije dovela je do konačne prevlasti latiničnoga pisma, te do procvata književnosti na
U doba obje Jugoslavije službeni je općeporabni jezik u BiH sustavno posrbljivan, što je ostavilo snažnih tragova u jezičnome obliku
Srbiziranje i "poslužbenjivanje" jezika je dovelo do toga da su već do [[Josip Broz Tito|Titove]] smrti ikavski izgovor i šćakavština sasvim nestali u govoru među [[Muslimani (narod)|Muslimanima]] (odnosno Bošnjacima), kako među starijim, tako i među mlađim stanovništvom, i zamijenjeni su ijekavskim izgovorom jata. Otuđenje od ikavskog izgovora je doseglo takva mjerila da se je ikavski izgovor i šćakavštinu osjećalo previše "hrvatskim", a o tome da je taj govor postojao među [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]–[[Bošnjaci|Bošnjacima]] se znalo tek kao o događajima iz njekih predajama iz pretprošlog stoljeća, i to među obrazovanijima. Takva kretanja su se nastavila i u današnjici, u 21. stoljeću.
Raspadom SFRJ i ratom u Bosni i Hercegovini otpočela je konačna standardizacija
=== Raširenost
Gradovi s najvećim brojem govornika bošnjačkoga su: [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Zenica]], Bihać, [[Novi Pazar]], [[Tutin]], [[Carigrad]].
Izvan Bosne i Hercegovine brojne su enklave u kojima se govori
* Dolneni u [[Makedonija|Makedoniji]]
* Istočni [[Sandžak]] ([[Crna Gora]]; [[Srbija]])
== Prijepori oko imena ==
{{glavni|Pitanje naziva
Ime bošnjačkoga jezika je predmet spora
Dio hrvatskih jezikoslovaca ([[Zvonko Kovač]], [[Ivo Pranjković]], [[Josip Silić]]) ih podržava. Većina pak hrvatskih jezikoslovaca ([[Radoslav Katičić]], [[Dalibor Brozović]]{{fusg|1}} i [[Tomislav Ladan]]) drži da je naziv "''
Mišljenje većine srbijanskih jezikoslovaca jest da je "''
Izvorni tekst [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije Bosne i Hercegovine]] navodi na engleskom jeziku naziv ''Bosniac language'',<ref name="Essential">''Bosnia and Herzegovina : essential texts'', 3rd revised and updated ed., Office of the High Representative, Sarajevo, 2000., {{COBISS.BH|id=10359302}}, str. 67. {{Citat|Article 6<br>
(1) The official languages of the Federation shall be the Bosniac language and the Croatian language. The official script will be the Latin alphabet.}}</ref> te se naziv ''Bosniac language'' navodio do 2002. godine kada ga je Amandmanom XXIX. na Ustav Federacije izmijenio [[Wolfgang Petritsch]].<ref>{{eng oznaka}} http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=7475 Pristupljeno: 17. rujna 2013.</ref> Izvorni tekst Ustava Fedracije Bosne i Hercegovine dogovoren je u Beču. [[Krešimir Zubak]] i [[Haris Silajdžić]], potpisali su isti 18. ožujka 1994.<ref>{{eng oznaka}} "Constitution of the Federation of Bosnia and Herzegovina", Vienna, 18 March 1994, 33 <span class="plainlinks">[http://www.asil.org/ilm.cfm ILM]</span> 740 (1994.).</ref> oko kojega je postignut dogovor na sastancima u Beču od 4. ožujka do 14. ožujka 1994. godine. <!-- razvoj problema u RS-u je bio drugačiji, tamo je Narodna skupština proglasila promjenu Ustava RS, pri čemu je stavljen u tekst Ustava
== Vidi još ==
Redak 90:
== Bilješke ==
#{{fusd|1}}{{citat2|Prije nešto više od desetak godina akademik Dalibor Brozović polemizirao je s četvoricom
== Izvori ==
Redak 97:
== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bos Ethnologue (16th)]
* {{bos oznaka}} [http://www.rjecnik.ba/ Besplatni internetski rječnik:
* {{bos oznaka}} [http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Muhsin Rizvić: Bosna i Bošnjaci: Jezik i pismo]
|