Aboridžini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 95.168.120.153 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika BlackArrow
Oznaka: brzo uklanjanje
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 24:
 
U australskome domorodačkom narodu Latakija dok su novaci osamljeni u šumi kumovi i nadzornici zadaju im svakog trenutka grube udarce, ne upozoravajući ih prethodno i bez ikakva razloga. U Urabuna se u određenom trenutku novak ispruži na zemlji, licem prema tlu. Svi prisutni muškarci žestoko ga udaraju, a zatim mu na leđima načine niz posjekotina. Njih od 4 do 8 raspoređene su s obiju strana [[kralježnica|kralježnice]], a jedna posred [[tjeme]]na. U Arunta se prvi obred inicijacije sastoji u bacanju momka uvis; muškarci ga bacaju, hvataju kad padne i opet bacaju. U istom narodu jedan obred se sastoji od lijeganja mladića na postelju od lišća pod kojom je raspoređen žar. Ostaje nepokretno opružen usred nesnosne topline i zagušljivog dima. U Urabuna uz sve to dok se paćenik nalazi u tom položaju udaraju ga po leđima. U Arunta, Varamunga i nekoliko drugih naroda određene osobe zadužene se u danom trenutku inicijacije bez milosti zarinuti zube u kožu glave novaka, što on teško podnese bez krikova. Svrha toga obreda je potaknuti rast [[kosa|kose]]. Postoje i obredi čupanja dlaka. U Arunta i Kaitiša muškarci i žene štapićima užarenim u plamenu zadaju jedni drugima male rane na rukama, ne bi li ih izvještili u paljenju [[vatra|vatre]] ili dali im snagu potrebnu za nošenje teških naramaka drva. Djevojke u narodu Varamunga odrežu si drugi i treći zglob kažiprsta na jednoj ruci, uvjerene da prst tako postaje spretniji u pronalaženju [[jam]]ova. Zabilježeni su i obredi vađenja zuba, obrezivanja, podrezivanja i odsijecanja jednog sjemenika. Svi oni imaju za cilj iskušati vrsnost novaka i objaviti je li dostojan biti primljen u religijsko društvo.
 
== Hrvati i Aboridžini ==
Brodolom barke ''[[Stefano]]'' 1875. godine kod obale sjeverozapadne Australije, o kojoj su održani simpoziji, izložbe, objavljeni znanstveni radovi i knjige, zauvijek je povezala Hrvate i Aboridžine. Sjećanja preživjelih hrvatskih mornara koje su primili domorodci Aboridžini i koja su prenijeli, javnosti onog vremena pokazala su novu sliku Aboridžina koja je dotad u kolonizatorskoj javnosti smatran drugorazrednim narodom. Dvojica mladih Hrvata, Miho Bačići i Ivan Jurić, opisala su Aboridžine kao darežljive, hrabre, časne ljude, nasuprot raširenog kolonijalnog prikaza, u kojem su domoroci opisivani rasistički, poput niže vrste. <ref>Glas Hrvatske: [http://www.radiodux.me/vijesti/hrvatska/havarije-hrvatskih-pomoraca-prica-o-stefanu ''Havarije hrvatskih pomoraca: Priča o Stefanu'', Radio Dux, 1. listopada 2018. Pristupljeno 4. listopada 2018.</ref>
 
== Popis glavnih plemena ==