Wikipedija

Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
rev. na 4. siječnja 2018.‎
Redak 1:
{{Povijest Bosne i Hercegovine}}
Od 6. stoljeća počinje dolazak i naseljavanje [[Slaveni|Slavena]] na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U to doba, [[Slaveni]] su asimilirali tamošnje [[Kelti|Kelte]], [[Iliri|Ilire]] i [[Rimljani|Rimljane]] te su primili [[kršćanstvo]], a razvivši vlastite kulturne i umjetničke oblike, oblikovali su političke institucije i na kraju vlastitu državu Bosnu naciju Bošnjana, crkvu bosansku,pismo bosančicu jezik bosanski istakoja će trajati do 15. stoljeća. Zbog djelomične izoliranosti regije od glavnih kulturnih i političkih strujanja svoga doba, ostavljen je relativno mali broj kulturnih, vjerskih i sekularnih spomenika osim stećaka. Prvi [[stećci]] u Bosni datiraju iz [[1080.]], a najpoznatniji i najstariji očuvani je onaj iz [[1094.]] godine.
 
Prvi put se ime Bosna spominje u djelu [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] u djelu "[[O upravljanju carstvom]]". Od toga vremena [[Bosna]] se razvila od male "zemljice", koja se prostirala na 5-10% današnje Bosne i Hercegovine, u jako [[Bosansko kraljevstvo|bosanskog kraljevsto]] nekoliko stoljeća kasnije koje je obuhvaćalo istočnu polovinu današnjeg prostora Bosne i Hercegovine (a nekad i više), a povremeno i znatne djelove današnje [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Stanovništvo Bosne je bilo slavensko i ilirsko isti su se nazivali Bošnjanihrvatsko a Bosna je pripadala zapadnom civilizacijskom krugu zbog ispovjedanja [[katolicizam|katoličke vjere]] te surazvitka bošnjaciumjetnosti razviliu zasebnuzapadnom crkvustilu bosansku([[romanika]]).<ref name="HercegBosna">HercegBosna.org, imali su bosansko pismo nazvano bosančica kao''Slaveni i bosanski"zemljica jezikBosna" i(c. bili su zasebna cjelina ni po čemu nisu bili slični hrvatima čiji nacionalisti danas pokušavaju promijeniti historiju i predstavit bošnjački narod kao hrvatski kao i bosansku džavu kao džavu hrvata što je600. potpuno- netačno1180.)''</ref>
 
Prostor koji su Hrvati naselili pripadao je najprije [[Bizant]]u, ali se tu ubrzo organizirala hrvatska država., Hrvatskakoja državaje nikadobuhvaćala nijevećinu bilaprostora dovoljnodanašnje jakaBosne nitii jeHercegovine, zauzimalašto značajneje teritorije,najočitije današnjiu hrvatskivrijeme nacionalistihrvatskih pokušavajunarodnih vladara predstaviti[[Trpimirovići|Trpimirovića]] historiju(9. Bosne- i11. Bošnjanastoljeće) kaos hrvatskukraćim štoperiodima jesrpske vladavine žalosno(npr. Jediniza periodvladanja kadavelikog ježupana Hrvatska[[Časlav]]a). okupiralaNakon Bosnupromjene jevladajuće udinastije, tokuBosna drugogostaje svjeskogdio ratahrvatskog kraljevstva kadakojim suvladaju uz[[Arpadovići]] pomoćs Hitlerarazdobljima ibizanske tadašnjihvlasti. fašistaJedan osnovaliod NDHsimbola političkih veza Bosne i toostatka Hrvatske je ujedno i najtitula crnji"[[ban]]", diokoju su hrvatski vladari u Bosni nosili od najranijih vremena, a ona je isključivo hrvatska hrvatskepolitička historijetitula.
 
== Dolazak Slavena ==
Redak 17:
 
Lokalno je slavensko pučanstvo bilo organizirano na tradicionalnoj plemenskoj osnovi: hijerarhija jedinica počinjala je od porodice, porodice su bile udružene u rodove, a rodovi u [[pleme]]na. Teritorij jednog plemena zvanom [[župa]] vladao je teritorijalni poglavar zvani župan. Vjerovali su u tradicionalne slavenske bogove (ni za ovo ne postoj dokazi). [[Bizant]]sko Carstvo nije ondje izravno vladalo, ali je uspijevalo prisiliti pučanstvo da od vremena do vremena prizna njegovu vrhovnu vlast.
 
== Krajevi Bosne ==
[[Datoteka:Medieval_BiH.png||mini|desno|Oblasti, banovine i kneževine na području današnje Bosne i Hercegovine u ranom srednjem vijeku]]
Jezgra banovine u Bosni se nalazi na području gornjeg toka rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], poznato pod imenom [[Vrhbosna]]. Do 10. stoljeća povijest je dio hrvatskog kraljevstva, a oko [[950.]] godine je kratkotrajno u vlasti srpskih velikih župana. Nakon te epizode (kraja građanskog rata u Hrvatskoj) se ponovno vraća kao dio jake [[Srednjovjekovna hrvatska država|hrvatske države]], koja kraljevinom postaje 300 godina prije Srbije.
 
Vladar Bosne najprije ovisan, a kasnije neovisan gospodar zemlje oko gornjeg toka rijeke Bosne, zove se banom. Po [[Ljetopis popa Dukljanina|Dukljaninu]], bosanski ban je jedan od prvih velmoža hrvatske države. Banska je čast bila poznata samo Hrvatima tako da možemo zaključiti da je Bosna bila dio hrvatske države. [[Usora i Soli]] prostirale su se najvećim dijelom sjeveroistoka, koji je nekad spadao [[rimske provincije|rimskoj provinciji]] [[Panonija|Panoniji]]. [[Podrinje]] je bilo područje s desne strane Drine, a u Raškoj je sezalo do iza Plevlje i Mileševa.
 
Današnjom Hercegovinom prostirale su se do 11. stoljeća samostalna hrvatska područja i to: [[Neretvanska kneževina]], U Makarskom primorju između rijeke [[Cetina|Cetine]] i Neretve i na otocima, [[Zahumlje]] ili [[Hum (država)|Hum]]ska zemlja od Neretve do [[Dubrovnik]]a i [[Travunja]] od Dubrovnika do [[Kotor]]a sa sjedištem u [[Trebinje|Trebinju]]. Područje Duklje danas čini Crna Gora. Pop Dukljanin navodi da su sva četiri navedena područja hrvatska i činili su zajedno državu [[Crvena Hrvatska]] (Croatia Rubea).
 
Crvenoj Hrvatskoj su pripadali gradovi [[Dubrovnik]], [[Bar (grad)|Bar]], [[Ulcinj]] i čitav teritorij današnje Hercegovine. Zapadno i sjeverozapadno od VrhBosne bili su krajevi koji su pripadali Hrvatskoj državi. Porfirogenet spominje, među 12 župa Bijele Hrvatske, [[Livno (županija)|Hlivno]] (današnje [[Livanjsko polje]]), [[Pset]] (oko Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca) i [[Pliva|Plivu]] (oko [[Jajce|Jajca]] i rijeke [[Pliva (rijeka)|Plive]]). Iz Plive, Luka (Dnoluka) i [[Uskoplje|Uskoplja]] (na gornjem Vrbasu) su lokalni plemići Hrvatinići stvorili svoje knežeštvo Donjih Kraja u 13. stoljeću, a svoju moć su proširili na okolne posjede nakon smanjenja moći Šubića (čiji su prvo vazali bili) i jačanja Kotromanića.
 
== 8. stoljeće ==
Line 67 ⟶ 77:
Na drugom splitskom saboru [[927.]] godine, javlja se uz kralja Tomislava i zahumski knez [[Mihajlo Višević]], odlučan katolik, kojemu papa [[Ivan X.]] piše poseban list što dokazuje katoličanstvo u Zahumlju, a kad su [[Nemanjići]] zauzeli [[Zahumlje]], protjerali su iz [[Ston]]a katoličkog biskupa i postavili pravoslavnoga. Pravoslavni biskup se u Zahumlju nije mogao zadržati ni 25 godina. Istočna područja današnje Bosne i Hercegovine, prije svega [[Podrinje]], [[Hum (država)|Hum]] i [[Travunja]] (današnja istočna Hercegovina i dio Crne Gore) su tek od 16. stoljeća postali u velikoj mjeri pravoslavni, Podrinje je to bilo i prije.
 
== Etnicitet ==
 
Iz zamršene povijesti rane slavenske Bosne, od dolaska Hrvata i Srba, u dvadesetim godinama sedmog stoljeća, pa do utemeljenja [[Srednjovjekovna bosanska država|bosanske banovine kao vazalne tvorevine hrvatsko ugarske države]], u osamdesetim godinama dvanaestog stoljeća, ne mogu se izvući jednostavni zaključci.
Stanovnici Bosne od nastanka kada su se doselila slavenska plemena koja su asimilirala ilire, uvijek su imali zaseban etnicitet nazivali su sed Bošnjanima u početku bosanske države najzastupljenija vjera bila je bogumilstvo da bi postepeno se razvila i bosanska crkva, koja se razlikovala od rimokatolcke zbog primjese bogumilstva u istoj što je bio u kasnijim godinama jedan od razloga što je vatikan na sve načine pokušao uništit Državu Bosnu i Bošnjački narod te ih asimilirat u Hrvate uz pomoćHrvatske tadašnje banovine, posljedica svega toga je da i danas po bosni katolici se izjašnjavaju kao hrvati iako su ustvari bošnjani, dok vjernici crkve bosanske u vremenu vladavine Osmanlija prelaze na islam i ostali su vjerni Državi Bosni i naciji Bošnjana.
Rubne sklavinije Bosna, Hum i Travunja su čak i bile u par navrata pod srpskom vlašću, napose oko sredine 10. i potkraj 11. stoljeća, iako su većinu tog vremena mnogo tješnije povezane s ostalim hrvatskim zemljama. Ovdje se ističe jedanod simbola političkih veza Bosne s hrvatskim svijetom jest činjenica da su njeni vladari nosili hrvatsku titulu ban od najranijih vremena dok se vrhovni poglavar Srba oduvijek zvao velikim županom, a nikad banom.
Većina teritorija današnje BiH je bila u [[Srednjovjekovna hrvatska država|hrvatskim rukama]], a stanovnici rubnih sklavinija poput, ranosrednjovjekovne Bosne, Huma i Travunje su u svojoj vjerskoj i političkoj povijesti bili bliži drugim [[Hrvati]]ma.
Svejedno, zbog nedostatka materijalnih ostataka ne može se sa stopostotnom sigurnošću utvrditi etnicitet stanovnika tih rubnih područja, što nije iznimka u europskim okvirima, iako ih se s velikom sigurnošću može uvrstiti u Hrvate.
 
== Unutarnje poveznice ==
Line 87 ⟶ 100:
*[[Kultura humsko-dukljanskog područja do kraja 12. stoljeća|Kultura Crvene Hrvatske do 13. st.]]
*[[Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju|Arhitektura Crvene Hrvatske]]
{{col-end}}
 
== Vanjske poveznice ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/p_ranosr.html HercegBosna.org] Slaveni i "zemljica Bosna" (c. 600. - 1180.)
* [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/bos1180.html HercegBosna.org] Rase, mitovi i porijeklo: Bosna do 1180.
* [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/zlovel.html#prvo HercegBosna.org] Povijesno-zemljopisni opseg
{{col-2}}
* [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/zlovel.html#drugo HercegBosna.org] Posebnost srednjovjekovne Bosne
* [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/prijepori.html HercegBosna.org] Prijepori oko etnogeneze
* [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/etnicka.html HercegBosna.org] Etnička povijest Bosne i Huma
{{col-end}}
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina_u_ranom_srednjem_vijeku"