Privlaka (Zadarska županija): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dvije sitnice
Redak 37:
 
<b><i>More kod Privlake</i></b>
Jadransko more i obalni prostor Republike Hrvatske osebujni su i jedinstveni zbog bogatstva života, čistoće i prozirnosti mora, te razvedenog krajolika. Temeljna je strateška orijentacija Republike Hrvatske održivo gospodarenje Jadranskim morem, obalom i otocima, te očuvanje neprocjenjivih bogatstava i prirodne datosti morskih eko-sustava i obalnog prostora, omogućujući uravnotežen razvoj gospodarskih djelatnosti na obalnom i otočnom području. U prostoru Jadranskog mora, obale i otoka nalaze se najvredniji, ali i najosjetljiviji prirodni eko-sustavi Hrvatske. Ovdje se odvijaju procesi koji ovise o uzajamnom djelovanju mora i kopna. Sve ove osobitosti iziskuju posebno brižno i osmišljeno gospodarenje. Razvojni pritisci i negativni utjecaji na prirodne eko-sustave sve su izraženiji. Pritisci koji se svojim obimom i sve prisutnošćusveprisutnošću nameću jesu: nekontrolirana gradnja i apartmanizacija obalnog pojasa, razvoj turizma, akcidenti pri transportu i pretovaru nafte i naftnih prerađevina, problem balastnih voda, te izlov i prelov ribljeg fonda. Svaki od navedenih problema nosi ozbiljne rizike za okoliš s ireverzibilnim posljedicama vezanima uz značajne ekonomske i socijalne faktore. Iako je more temeljni resurs turističke ponude Privlake, već dugi niz godina Županija i Općina pomno paze ne čistoću mora i njegove okolice.
Temperatura jadranskog mora kod Privlake kreće se od 22 i 25 °C ljeti i 5 do 15 °C zimi. Prozirnost i modrina daleko su veće od drugih mora, te prozirnost iznosi i do 56 metara. Salinitet iznosi 38‰, što je više od svjetskog prosjeka. Morske struje su slabog intenziteta, uz istočnu, hrvatsku obalu, su tople, a uz zapadnu talijansku su hladne. Jadransko more obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Nastanjuju ga brojne vrste riba, sisavaca, mekušaca, rakova, bodljikaša, planktona, algi, spužvi i drugi organizmi. Zbog svega toga more kod Privlake pruža velike mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva. U okolici Privlake mogu se naći razne podmorske špilje, arheološka nalazišta, olupine i raznovrstan bogati morski život. Zbog toga, a i svojih prirodnih ljepota jako je popularna među roniocima. Pojava podzemnoga reljefa, posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina u doba kada su određeni dijelovi morskog dna jos bili kopno ili obalno područje. Neravna područja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je proces spor, no stalan, no vrlo interesanta za ronioce i speleologe. Morske struje u privlačkom kanalu su pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih područja u hladnija. Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se hladi i spušta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju. Brzina struja mijenja se u odredbenim područjima, no to ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu doseći brzinu i od 4 čvora. Prema zadnjim istraživanjima Zavoda za kakvoću voda, more u privlačkoj uvali ocijenjeno je najvišom ocjenom. Iako more kod Privlake predstavlja primarni prirodni resurs koji privlači turiste, položaj Privlake značajan je utoliko što se u njenoj blizini nalazi kraljevski grad [[Nin|Nin]] (2 km) te Park prirode Velebit (50 km) i Nacionalni park Paklenica (30 km).
Redak 64:
Sjeverno od crkvice Sv. Vida, u polju, nalazi se najpoznatiji od mnogobrojnih privlačkih bunara – Sokolar – za koji se veže legenda o nesretnoj ljubavi:
... Sokolar, pošto gorkim suzama zali jagodu, sav tužan i rasplakan dođe kući majci. Prislavka, njegova majka, koja također, zbog sinovljeva sna, bijaše zdvojna i, kad ga ugleda onako tužna gdje dolazi kući, prestrašena, upita ga što mu je. A on joj ispripovijedi sve po redu kako se bijaše dogodilo. Tada mu ona, tješeći ga, obeća naći ljepšu, plemenitiju i kreposniju draganu. Ali on, ni za što ne mareći i prostrijevši se majci na krilo, ne mogući se utješiti, neprestano cvileći i jadikujući, na majčinu krilašcu, po sili nebeskoj, pretvori u vodu. A ta voda još nosi njegovo ime, Sokolar ...
Petar Zoranić Ninjanin, Planine - Pripovijest o prijetvoru Sokolara, godine 1536
 
O važnosti Privlake na gospodarskom području još od vremena antičkih ladanjskih vila svjedoče arheološki nalazi, ali i arhivski pisani dokumenti o brojnim bazenima za uzgoj soli tijekom srednjeg vijeka. Zbog svega toga područje privlačkog poluotoka zanimljivo je za istraživački rad prije svega arheolozima i povjesničarima, a zatim i povjesničarima umjetnosti u vezi s pitanjem velikog broja ranosrednjovjekovnih crkava na tom području. Od dosad objavljenih spisa zadarskih bilježnika, Privlaka se spominje u nekoliko dokumenata prvog objavljenog sveska Spisi zadarskog bilježnika Andrije pok. Petra iz Cantùa u Lombardiji za razdoblje od 1353. do 1355. godine. Riječ je o četiri ugovora kupoprodajnog karaktera u kojima se prodaju solane na području Privlake, ninskim i zadarskim trgovcima i obrtnicima.