Otvori glavni izbornik

Promjene

ok
|valuta = službeno [[bosanski dinar]]; u uporabi [[hrvatski dinar]], kasnije [[hrvatska kuna]]; [[njemačka marka]]
}}
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]], koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz '''Hrvatske zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjelina [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu]</ref> Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|BiH]], da bi se u kolovozu 1993., slijedeći [[Owen - Stoltenbergov plan|Owen - Stoltenbergov plan mirovni plan]], preoblikovala u Republiku.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf Temeljna odluka o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne]</ref>
 
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije BiH]] kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.<ref>[http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf Washingtonski sporazum]</ref> Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]] 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti [[Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Vlade Herceg-Bosne]] prenesene na [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije BiH]].
 
== Etimologija ==
 
[[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]]
Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref>[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., ISBN 953-6682-54-0, [[fusnota]] 50, str. 286.{{citat2|Naziv Herceg-Bosna nije iz novijeg doba, nego s kraja 19. st.}}
 
</ref> u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna<ref name="HDPZ">[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1251:zato-herceg-bosna&catid=8:kolumne&Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?</ref>, a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].<ref name="HDPZ"/> [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.<ref name="HDPZ"/>
 
Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ovozemlje Bosne i Hercegovine.<ref name="HDPZ"/> Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]].
 
Nakon [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]].
 
== Povijest ==
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|Hrvatska demokratska zajednica postala je sveopći narodni pokret početkom 1990-ih]]
=== Stvaranje ===
 
Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]], zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH.
 
Na sjednici [[Travnik|Travničke]] regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu [[Srednja Bosna|Travničke regije]] i hercegovačkih općina da se udruže u ''Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine''.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. srpnja 1991.]</ref> To je pozdravljeno na II. redovitoj sjedinici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. kolovoza 1991.]</ref>
 
Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991.]</ref> Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća]] obrane, povezane sa Glavnim stožerom HVO-a.
 
Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavku oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991.]</ref> Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla.
 
[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991.]</ref>
 
[[Datoteka:HZ Herceg-Bosna.PNG|mini|lijevo|100px|HZ Herceg-Bosna, u travnju 1992. godine, nakon uvezivanja hrvatskih zajednica u Bosni i Hercegovini.]]
 
U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', sa sjedištem u Grudama, a potom u [[Mostar]]u. U njen sastav ušlo je 30 općina: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].<ref name="Uspostava">[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991.]</ref>
 
U ''Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne'' je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.<ref name="Uspostava" /> Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. [[Bitka za Vukovar#Konačni pad Vukovara|Taj dan pao je Vukovar]] i došlo je do [[Bitka za Vukovar#Posljedice bitke|teškog stradanja hrvatskog naroda]] u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati bili u većini]] ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne [[Mate Boban]] je na pitanje: "Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?", odgovorio:<ref>"Bosna više nije ponosna, Hrvati će to ostati", Slobodna Bosna, 28. 11. 1991., 5.</ref> {{citat2|Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim - kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.}}
 
U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]].
 
Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992.]</ref> Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) sa Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papriu''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani sa Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani.
 
S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i sa teslićke strane napadom na Studence.
{{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}}
Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban|Mate Bobana]] je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]].
 
=== Rat u BiH ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}
{{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|250 px|Pad Bosanske Posavine]]
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]]
[[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]
[[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temeljem nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]].
 
[[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]].
 
HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542.
 
Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.<ref>[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] Tuta i Štela 38 godina u zatvoru</ref> Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine.
 
Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.
 
Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.<ref name="Livno">[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu</ref>
 
[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].
 
Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno sa [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i sa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine | Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U 7 uspješnih pobjedničkih operacija, HVO zajedno sa HV-om, a u nekim akcijama i sa Armijom BiH je oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila operacija Južni potez u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno sa njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] godine.
 
Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usaglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe.
 
[[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari nerješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontraverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]].
 
Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini</ref>. Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] Ratni zločini u BiH</ref>
 
== Zemljopis ==
[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|360 px|Satelitska snimka Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
=== Zemljopisne cjeline ===
Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao naviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte.
 
Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.<ref name="Livno">[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu</ref>
 
Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.<ref>Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.</ref>
Anonimni suradnik