Pakleni otoci: razlika između inačica

[[Datoteka:Hvar-harbour-panorama-1.jpg|mini|PakleniPaklinski otoci, pogled s [[Hvar]]a.]]

[[Datoteka:Pakleni Map.png|mini|Mapa PaklenihPaklinskih otoka.]]

'''PakleniPaklinski otoci''', lokalno zvaniili '''Škoji''', a ponekad i '''PaklinskiPakleni otoci''', skup su skup [[Vapnenac|vapnenačkih]] otoka u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] pored otoka Hvara, na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana.

Ime su dobili prema ''paklini'', vrsti [[Borovi|bor]]ove [[Smola|smole]], koja se koristila u brodogradnji.
Kao posljedica lokalnog dijalekta, iskrivljavanjem riječi "paklina", skupina škojase naziva sei "PakléniPakleni otoci", temada sam naziv nema veze sa nikakvim "[[Pakao|paklom]]".

PakléniPaklinski otoci se nalaze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, uz jugozapadnu obalu srednjedalmatinskog otoka Hvar.<ref name="atlas"> Veliki atlas Hrvatske u mjerilu 1:100.000 (2002), MOzaik knjiga, Zagreb , ISBN 953-196-925-6</ref> Proteže se pravcem zapad - istok između 16°18'36" i 16°27'12" istočne zemljopisne dužine. Najzapadnija točka arhipelaga se nalazi na otočiću Veli Vodnjak, a najistočnija točka na otočiću Pokonji Dol.<ref name="atlas"/> Pravcem sjever - jug protežu se između 43°10'37" i 43°08'41" sjeverne zemljopisne širine. Najsjevernija točka arhipelaga se nalazi na rtu Močiguzica na otoku Svetom Klementi, dok se najjužnija točka nalazi na otočiću Stambedru.<ref name="atlas"/> Prostiranje otočja pravcem zapad - istok iznosi 8'36", tj. 3 km, a pravcem sjever - jug 1'56", tj. 1,1 km.

Plovnost između otoka je dobra,otežana noi opasna, zbog jakih morskih struja, (posebiceposebica za [[Jugo|juga]]) tei zbog brojnih hridi i grebena tijekom nevremena može biti opasna.

Vegetacijski pokrov otoka većim dijelom čine mediteranska makija česmine, mirte, pelina i smrče, a manjim dijelom niska šuma alepskog bora i nešto poljoprivrednih kultura.<ref name="NacrtFl">[http://www.elocalislanddevelop-hvar.org/index.php?option=com_docman&task=doc_download&gid=13&Itemid=104&lang=en Grupa autora (2005): ''Nacrt programa održivog razvoja otočne skupine Hvar'', Ekonomski fakultet Split}- стр. 4]</ref><ref name="DN">[http://www.dalmatian-nature.hr/hr/podrucje-details/pakleni-otoci Zaštićena područja: Značajni krajobraz — Pakleni otoci na dalmatian-nature.hr]</ref> Šume na PaklenimPaklinskim otocima su prema Prostornom planu uređenja Grada Hvara označene kao šume posebne namjene čija je funkcija rekreacijska.<ref>[http://www.hvar.hr//DesktopModules/NETMedia.Downloads/LinkClickNm.aspx?link=PPUG%20Hvar%20odluka%20zadnja.doc&mid=2138&pid=3 Prostorni plan Grada Hvara: čl. 40, str. 13]</ref> Na otocima raste i vrijesak i ružmarin, zatim kadulja, kamilica, majčina dušica, komorač, lovor, kao i druge aromatične mediteranske biljke.<ref name="NacrtFl"/><ref name="TZHPO">[http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/ - TZ Hvar: Destinacije — Izletišta na Paklenim otocima]</ref>

Najraniju ljudsku prisutnost na otocima svjedoče gomile , kojih je nekoliko na otoku Sveti Klement i koje ukazuju da je otok bio pogrebno mjesto .<ref name=":0">http://www.hvar.hr/Default.aspx?tabid=436 </ref> Jedna se nalazi na Veloj glavi , četiri su istočno od naselja Momića polje , jedna s jugozapadne strane vrha Glavica , dok su tri zapadno od naselja [[Palmižana|Palmižane]] . <ref>http://www.hvar.hr/Portals/3/PPUzastita_25000.pdf</ref>

Kada su se Rimljani polovicom 2. st. PNE pr. Kr. sukobili s ilirskim plemenima , posebno Dalmati za strateške i logističke potrebe su , osim luka na otoku Hvaru , koristili i luke na otoku Šćedru , kao i na PaklenimPaklinskim otocima . Osim naselja Vlaka (Vloka) u uvali Soline nalaze se ostaci rimskog ladanjskog posjeda , tj. . [[villae rusticae]] s ostacima mozaika , koji je ukrašavao dno bazena . <ref>http://www.hvar.hr/Default.aspx?tabid=35&newsType=ArticleView&articleId=86</ref><ref> http://www.mthvar.com/paklinski-islands </ref> Ostaci rimske arhitekture pronađeni su i u uvali Okoriji. Južno od hridi [[Baba (hrid)|Babi]] na sjevernoj strani otoka Sveti Klement , evidentirano je hidroarheološko nalazište Palmižana , na kojem su pronađeni ostatci antičkog broda iz doba Rimskog Carstva , koji je prevozio više od 10.000 komada keramičkog posuđa , <ref>hrcak.srce.hr/file/34029</ref> dok je na Marinkovcu evidentirano nalazište s većom koncentracijom keramike , i mogućim ostatkom rimske arhitekture. Otočić Marinkovac je nekada nosio naziv po svetom Stjepanu, no nisu pronađeni ostaci sakralnog objekta koji bi bio njemu posvećen. Od 16. stoljećavijeka , točnije 1539. [[dominikanci]] su na Svetom Klementu imali [[hospicij]]. <ref> http://www.mthvar.com/paklinski-islands</ref> <ref>http://www.dominikanci.hr/images/stories/karta.jpg</ref> Na otočiću Svetom Jerolimu , koji se nekada nalazio u posjedu [[franjevci|franjevačkog]] reda se nalazila mala crkva <ref>http://www.casopis-gradjevinar.hr/~hsgiorg1/gradjevinar/assets/Uploads/JCE-52-2000-01-08.pdf </ref> koja je nestala pred kraj 15. stoljećavijeka . Tijekom srednjeg vijeka na otočiću , se vadila sol i napasala stoka .

Od objekata pod zaštitom, na otocima se nalaze tri:. uU naselju VlakaVlaci se nalazi se crkva svetog Klementa iz 16. stoljeća. <ref>http://www.greenlizard.hr/pakleni.php</ref> Crkva je obnovljena u znak sjećanja na Višku bitku iz 1866. [ m ] i na potonuće austrougarske fregate Radetzkog koje se dogodilo 1869. <ref group="napomene">Fregata, porinuta 1854. godine, deplasmana 2.234 t i brzine 9 čvorova je potonula zbog eksplozije baruta 0,5 milja od otočića Velog Vodnjaka, odnosno oko 10 milja sjeverno od Visa, s 325 mornara. <ref>http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9C04E1DB123AEF34BC4A52DFB5668382679FDE</ref> Tri godine prije, sudjelovala je u bitci kod Visa, a 1864. kao dio prusko-austrijske mornarice u bici u Helgolandskom zaljevu. <ref>http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9C04E1DB123AEF34BC4A52DFB5668382679FDE</ref></ref> Druga dva su svjetionik [[Pokonji Dol]], na istoimenom otočiću i baterija [[Gališnik]], koju su na ulazu u hvarsku luku , nakon povlačenja Francuza iz Ilirskih provincija, sagradili Austrijanci 1836. godine. <ref>http://www.hvar.hr/portal/wp-content/uploads/PPUG-Hvar_Odredbe-za-provodjenje_JR_130215.pdf</ref><ref> http://www.island-hvar.net/info/hvar.htm</ref>

Na otoku [[Sveti Klement (otok)|Svetom Klementu]] se nalaze tri naselja: Momića Polje, Vlaka i Palmižana, koja nemaju stalnih stanovnika,<ref name=":0" />[6] pa prema tome u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj nisu uvedena u popis naselja Republike Hrvatske. <ref>http://www.hvar.hr/Default.aspx?tabid=35&newsType=ArticleView&articleId=86</ref> <ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/127788.html</ref> Krajem 19. stoljeća u naselju Vlaka je živjelo oko 70 stanovnika. <ref>http://www.hvartours.com/paklinski-islands</ref> Naselja su danas naseljena tek ljeti.<ref>http://www.hvartours.com/paklinski-islands</ref>

Samo ime otočja govori o najranijim djelatnostima koje su se vršile na otocima - brodogradnji i iskorištavanju bogatstva okolnog mora . Na njima postoji i nekoliko manjih obradivih površina , na kojima se u povijesti uzgajalo žito. <ref name="tz-hvar">http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/izletista/</ref> Danas se ljudska djelatnost na otocima , koja su postala jedna od hvarskih izletišta , bazira na iskorištavanju njihove prirodne ljepote u turističke svrhe . Palmižana je najstarije i najpoznatije hvarsko izletište ,<ref name="tz-hvar"/> s čije se sjeverne strane u istoimenoj uvali , na otoku Sveti Klement nalazi ACI marina Palmižana kapaciteta 160 vezova .<ref name="tz-hvar"/> U Palmižani se nalazi nekoliko restorana i pansiona . Ostala izletišta su Ždrilica , otočić Sveti Jerolim sa nudističkim kupalištem i uvala Stipanska uvala na Marinkovcu , gdjeod sekojih nalazisu posljednja dva klubnudistička zakupališta mlade. Sva su opremljena restoranima i do njih voze redoviti taksi - brodovi iz grada Hvara .<ref name="tz-hvar"/> U naselju Vlaka se zadnje nedjelje u srpnju održava pučka svetkovina posvećena zaštitnikuzaštitinik otoka Sv.svijetom Klementu . U naselju se također nalazi nekoliko restorana .<ref name="tz-hvar"/>

Osim nautičkog i nudističkog , PakleniPaklinski otoci su i središte ronilačkog turizma. <ref name="hvar-PO">http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/</ref> Jedna od zanimljivijih lokacija za ronjenje je Sika od Vodnjakavodnjaka , istočno od otočića Velog Vodnjaka , koja se sastoji od nekoliko uskih okomitih hridina.<ref name="hvar-PO"/> Među njima je najupečatljivija hridina [[Kampel]] ili Kampanel koja se okomito uzdiže s dubine od oko 46 metaram , na dubinu od 15 metaram ispod razine mora . <ref name="hvar-PO"/> Ostale ronilačke destinacije su podmorje otočićaStambedara Stambedrai teUjedinjeno Vela Garška,Gaško gdje se na dubini od 5 metaram , nalazi 30 metaram dugačka podmorska špilja. <ref>http://www.happyhvar.com/diving.php?ln=cr</ref>

Pored Palmižane je izgrađen [[helidrom]] , jedan od dva na području Grada Hvara. Sigurnost plovidbe oko Paklenih otoka regulirana je s nekoliko svjetionika , koji se nalaze na rtu Klobuku , na otočiću Velom Vodnjaku , Svetom Jerolimu , Pokonjem Dolu i GalešnikuGališniku , kao i na hridi Baba,Babi pred ulazom u ACI marinu PalmižanaPamižanu .

Prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske PakleniPaklinski otoci su zaštićeni spomenik prirode u kategoriji značajnog krajolika , tj. . zaštićenog krajolika , kojim upravlja Županijska javna ustanova za gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode. Otoci su , prema odluci Sabora SR Hrvatske pod zaštitom od 1972. godine. <ref>http://www.dalmatian-nature.hr/hr/podrucje-details/pakleni-otoci</ref>

Unatoč tome što se arhipelag nalazi pod zaštitom , naglašen je problem nelegalne gradnje na otocima , gdje se u uvalama grade pojedini ili čak skupine objekata. Iako se problem nelegalne gradnje javlja u manjoj mjeri nego na kopnu , s obzirom na osjetljivost prostora njegove se vrijednosti narušavaju.

[[Kategorija:PakleniPaklinski otoci]]