Ruđer Bošković: razlika između inačica

[[datoteka:Geoida.svg|mini|desno|300px|Bošković je odredio nepravilan oblik Zemlje, poslije nazvan geoid 1. [[Ocean]], 2. Referentni [[elipsoid]], 3. 3. Lokalni [[visak]], 4. [[Kontinent]],5. [[Geoid]].]]

[[datoteka:Brera - cupole.jpg|mini|desno|300px|[[Astronomski opservatorij Brera]].]]

 

Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku 1711. godine, kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali [[Nikola Bošković]] (preselio iz sela [[Orahov Do|Orahova Dola]] u Dubrovnik oko 1688. – Dubrovnik, 1721.) i Paola Bettera (Dubrovnik, 1674. – Dubrovnik, 1776.).<ref>[[Ivica Martinović]], [http://www.ifzg.hr/djelatnici/martinovicIvica/osobnaStranica/Ljetopis%20zivota%20i%20djela%20Rudera%20Boskovica.PDF Ljetopis života i djela Ruđera Boškovića], ''Dubrovački horizonti'', 35 (1995), str. 41-48. Posebni otisak (pristupljeno 21. siječnja 2017.)</ref> Bošković je imao tri sestre (Marija Ruse, Marija Dumna i [[Anica Bošković|Anica]]) i petero braće (Božo (Natalis), [[Baro Bošković|Bartolomej Ignacije (Baro)]], Ivan Dominik, redovničkim imenom Ignacio Česlav Marija, [[Petar Bošković|Petar (Pero)]] umro je mlad a Marko Antun kao dijete.<ref name="Stipe Kutleša">[[Stipe Kutleša]], [http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf Ruđer Bošković], ''[[Hrvatska revija]]'', br, 3, godište XII, 2012., str. 14., pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref> Boškovićeva obitelj s očeve strane vodi podrijetlo iz Hercegovine, iz katoličke župe Ravno u Popovu polju, iz sela Orahov Do, koje je tada bilo potpuno katoličko. Njegov pradjed bio je Boško Pokrajčić (ili Podkrajčić) i po njemu je obiteljska loza koja se odvojila od plemićke loze Pokrajčića dobila prezime Bošković.<ref name="Stipe Kutleša"/> Bošković je isticao svoje plemićko a grbom obitelji Pokrajčić koristio se za pečaćenje svojih pisama.<ref name="Stipe Kutleša"/> Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u [[Rim]], gdje stupa u isusovačko [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinsko sveučilište Gregorianu]] i [[1732.]] godine završava filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Za vrijeme studija predavao je u nižim razredima kolegija u Fermu i Rimu sukladno s tadašnjim isusovačkim pravilima.<ref name="S.Kutleša">Stipe Kutleša, [http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf Ruđer Bošković], ''[[Hrvatska revija]]'', br, 3, godište XII, 2012., str. 15., pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref> Po svršenom studiju teologije zaređen za [[svećenik]]a i stupio je u [[Isusovci|isusovački red]] no bio je oslobođen redovničkih dužnosti kako bi se mogao posvetiti znanstvenom radu i nastavi.<ref name="S.Kutleša"/> Godine [[1740.]] postaje profesor matematike. Njegova slava je zasjenila njegove, za hrvatsku kulturu vrijedne spomena braću i sestre: [[Petar Bošković|Petra]], [[Baro Bošković|Bara]] i [[Anica Bošković|Anicu]]. Pritom valja napomenuti da je Ruđer Bošković i među predcima imao hrvatske pjesnike: unuk je religijskog pjesnika [[Baro Bettera|Bara Bettere]].