Kurdi: razlika između inačica

| regije = Matične zemlj. pokrajine '''[[Kurdistan]]''' i '''[[Horasan]]''':<br/> {{ZD|T|TUR}} '''[[Turska]]''':<br/>&nbsp;&nbsp;'''12,6'''<ref name="Milliyet662008">[[#Milliyet662008|Milliyet (6.6.2008.)]]</ref>-'''14'''<ref name="CIA-fb-tur">[[#CIA-fb-tur|Turkey - People, CIA factbook (2010.)]], procjena iz 2008.</ref> milijuna<br/>{{ZD|I|IRN}} '''[[Iran]]''':<br/>&nbsp;&nbsp;'''5,4'''<ref name="CIA-fb-iran">[[#CIA-fb-iran|Iran - People, CIA factbook (2010.)]]</ref>-'''7,7'''<ref name="Beverley2003">[[#Beverley2003|Beverley, Milton-Edwards (2003.)]], str. 3.-4.</ref> milijuna<br/>{{ZD|I|IRK}} '''[[Irak]]''':<br/>&nbsp;&nbsp;'''4,7'''-'''6,5'''<ref name="Beverley2003"/><ref name="CIA-fb-irak">[[#CIA-fb-irak|Iraq - People, CIA factbook (2010.)]]</ref> milijuna<br/>{{ZD|S|SIR}} '''[[Sirija]]''':<br/>&nbsp;&nbsp;'''2'''<ref name="Beverley2003"/> milijuna<br/>{{ZD|A|AFGJOR}} '''[[AfganistanJordan]]''':<br/>&nbsp;&nbsp;200.000<ref name="Kurdinstitut-dijaspora">[[#Kurdinstitut-dijaspora|Kurdish Institute of Paris: The Kurdish Diaspora (1995.)]]</ref><br/>{{ZD|T|TKM}} '''[[Turkmenistan]]''':<br/>&nbsp;&nbsp;40.000<ref name="Kurdinstitut-dijaspora"/><br/>{{ZD|A|AZE}} '''[[Azerbajdžan]]''':<br/>&nbsp;&nbsp;13.100<ref name="AzerStatistika">[[#AzerStatistika|Demographic indicators, Azstat.org (1999.)]]</ref><br/>{{ZD|A|ARM}} '''[[Armenija]]''':<br/>&nbsp;&nbsp;1519<ref name="ArmenStatistika">[[#ArmenStatistika|De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity, Armstat.am (2001.)]]</ref><br/><br/>'''Dijaspora''':

Među ostale države [[Jugozapadna Azija|zapadne Azije]] koje objedinjuju matična kurdska područja spadaju [[Armenija]] i [[Azerbajdžan]] s nekoliko etničkih enklava, odnosno [[AfganistanJordan]] i [[Turkmenistan]] pod čijim se granicama nalaze manji dijelovi geografskog područja [[Horasan]]. U slučaju dviju zemalja bivšeg [[SSSR]]-a treba naglasiti kako se Kurdi dijele na starosjedilačka nomadska plemena odnosno na pridošlice koji su bili žrtvama [[Osmansko Carstvo|osmanlijskih]] i [[Turska|turskih]] progona od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nadalje. Izuzevši [[Josif Staljin|Staljinove]] čistke iz [[1930-ih]] godina<ref name="McDowall1996.492">[[#McDowall1996|McDowall, David (1996.)]], str. 492.</ref>, Kurdi su tijekom [[SSSR|sovjetskog razdoblja]] kao i ostale manjine uživali relativnu slobodu i vladinu kulturnu potporu. Kulturni centri, fakultetski programi i izdavaštvo na [[Kurdski jezik|kurdskom]] bili su dozvoljeni<ref name="McDowall1996.242"/>, no većina Kurda govorila je [[Azerski jezik|azerskim jezikom]] - primjerice, sovjetski popis stanovništva iz [[1926.]] godine ukazuje kako se svega 3100 (ili 8,3%) od ukupno 37.200 azerbajdžanskih Kurda aktivno služilo kurdskim jezikom<ref>[[#Volkova1969|Волкова, Н. Г. (1969.)]], IV. poglavlje</ref>. Nakon raspada [[SSSR]]-a [[1991.]] godine položaj Kurda u novoosnovanim republikama se općenito pogoršao zbog rastućeg nacionalizma što se posebno odnosi na [[Armenija|Armeniju]] i antikurdsko raspoloženje nakon rata u [[Gorski Karabah|Gorskom Karabahu]]. Prema posljednjim službenim popisima stanovništva, u [[Azerbajdžan]]u danas živi 13.100 Kurda<ref name="AzerStatistika"/>, dok ih je u [[Armenija|Armeniji]] 1519<ref name="ArmenStatistika"/> ne računajući 40.620 [[Jesidi|jesida]]<ref name="ArmenStatistika"/>. Kurdske organizacije broj Kurda procjenjuju na oko 200.000 u [[AfganistanJordan]]u<ref name="Kurdinstitut-dijaspora"/> i oko 40.000 u [[Turkmenistan]]u<ref name="Kurdinstitut-dijaspora"/> dok je njihov precizan broj teško procjeniti zbog ratnog stanja odnosno političkih manipulacija prilikom službenog popisivanja stanovništva.