Petar Krešimir IV.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.138.29.215 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dvanaesti Igrač Oznaka: brzo uklanjanje |
|||
Redak 65:
Sve te velike promjene kojima mu je državne granice "svemogući Bog proširio na kopnu i moru" ("''quia Deus omnipotenus terra marique nostrum prolungavit regnum''"), odlučio je kralj Petar Krešimir IV. izraziti svoju zahvalnost u Ninu [[1069]]. darovanjem otoka [[Maun]]a samostanu sv. Krševana u Zadru. Prigodom tog događaja Krešimir IV. je istaknuo da je to "naš vlastiti otok što leži na našem dalmatinskom moru" ("nostram propriam insulam in nostro Dalmatico mari sitam, que vocatur Mauni"), što je ujedno i dokaz da su tada Hrvati gospodarili Jadranskim morem.
Godine [[1071]]. kod Manzikerta Turci-Seldžuci zadali su težak udarac Bizantu, pa su to pokušali ustankom iskoristiti [[Bugarska|Bugari]] i Dukljani, kojima su se pridružili i [[Hrvati]]. Bizant je uspio usprkos velikim neprilikama i nevoljama razbiti ustanak i nakon što su vrlo brzo sredili Bugare, odlučili su srediti račune i s Petrom Krešimirom IV. Tako je normanski knez Amiko pristaša Bizanta, navalio s mora, te je potkraj travnja i početkom svibnja god. [[1074]]. opsjedao [[Rab(grad)]] ali bez uspjeha. Međutim nekako su uspjeli zarobiti kralja Krešimira IV. na nepoznatom mjestu, pa je tako došlo do nagodbe po kojoj su gradovi [[Split]], [[Trogir]], [[Zadar]], Biograd i Nin ustupljeni Normanima. Normane su već iduće godine protjerali Mlečani, kada je kralj Petar Krešimir IV. već bio mrtav. O njegovoj smrti, ne zna se ništa.
Godine [[1075]]. kralj Petar Krešimir IV. pokopan je u [[Crkva sv. Stjepana na Otoku|crkvi sv. Stjepana]], gdje su bile grobnice knezova i kraljeva hrvatskog roda. Nažalost, Turci su kasnije crkvu sv. Stjepana razorili, redovnike koji su čuvali grobove protjerali, a grobnice uništili.
| |||