Simulacija: razlika između inačica

* [[simulacija (znanost)]], u [[znanost]]i i [[tehnika|tehnici]], je postupak kojim se ponašanje nekog predmeta ili odvijanje neke pojave istražuje na fizičkom ili [[računalo|računalnome]] [[model]]u. Provodi se onda kada bi rad na stvarnom predmetu bio suviše zahtjevan, preskup, ili neetičan, kada stvarni sustav još ne postoji, kada je ponašanje stvarnoga sustava prebrzo ([[molekula]]rne pojave) ili presporo ([[Geologija|geološke]] promjene) za promatranje. Tako se već duže vrijeme, na primjer, svojstva [[zrakoplov]]a ispituju na njegovu fizičkom modelu u [[Zračni tunel|aerodinamičkom tunelu]], a ponašanje [[brod]]a u [[bazen]]u. Danas se većina simulacija obavlja uz pomoć računala i programske podrške zasnovane na odgovarajućem matematičkom opisu pojave koja se simulira. Simulacije i predočavanje njihovih rezultata u pravilu zahtijevaju mnogo računalne snage i računalnoga vremena. Iako se danas mnogobrojne simulacije za praktične potrebe mogu provoditi već i na jačim osobnim računalima, za složenija ispitivanja koriste se [[superračunala]]. Kadšto se za istu namjenu koriste i nakupine računala, grozdovi i spletovi. Razvojem matematičkih modela, te računalne i informatičke podrške za rješavanje znanstvenih i tehničkih problema, od nedavno se bavi računska znanost (engl. ''Computational Science''), odnosno njezine grane, na primjer računska [[fizika]], [[kemija]], [[Mehanika fluida|dinamika fluida]], [[mehanika]].

** [[Monte Carlo simulacija]] je [[Stohastika|stohastička]] (deterministička) simulacijska metoda, algoritmi koji uglavnom s pomoću kvazislučajnih brojeva i velikog broja izračuna i ponavljanja predviđaju ponašanje složenih sustava u matematici, fizici, ekonomiji.

* u [[Vojna znanost|vojništvu]], simulacije zamišljenih borba ili mirovnih operacija služe za uvježbavanje zapovjednih vještina i nadzora za zapovjedništva i stožere (ratne igre). Razmjerno su jeftine, ne zahtijevaju velik prostor, štede vrijeme, elastične su i lako se oblikuju za jedinstvene potrebe uvježbavanja, a mogu simulirati i situacije koje se ne mogu prikazati u drugim okružjima (uporaba nuklearnog i kemijskog oružja, taktička zračna potpora). Ipak, takve simulacije slabo prikazuju fizičke i psihološke dijelove sukoba, poput neizvjesnosti, slučajnosti, sreće, hrabrosti, umora, izdržljivosti, koji su često presudni u borbi, pa ne mogu u potpunosti zamijeniti druge oblike vojnih vježbâ. Za potrebe školovanja i uvježbavanja posada složenih borbenih sredstava (zrakoplovi, helikopteri, tenkovi, podmornice, raketni sustavi) nerijetko se rabi simulator, kojim se može vjerno dočarati borbena situacija. <ref> '''simulacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56068] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>