Šume gorskog pojasa Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uršul (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 32:
Tla na kojima se razvija izrazito su kisela, s pH često ispod 5.
 
U sloju drveća dominira jela (''Abies alba''), uz nju mogu rasti i [[smreka]] (''Picea abies'') i [[jarebika]] (''Sorbus aucuparia''), te bukva (''Fagus sylvatica''), koja u ovim šumama slabo uspijeva. Sloj grmlja slabo je razvijen. U njemu dominira podmladak jele i jarebike, a može se naći i [[malina]] (''Rubus idaeus''), razne vrste [[Kupina|kupina]] (''Rubus'' spp.), te [[crna kozlokrvinakozokrvina]] (''[[Lonicera nigra]]''). Prizemni sloj dobro je razvijen i čini ga velik broj vrsta. Osobito je značajna [[paprat]] [[rebrača]] (''[[Blechnum spicant]]'') po kojoj je šuma i dobila ime. Od ostalih vrsta valja spomenuti [[Borovnica|borovnicu]] (''[[Vaccinium myrtillus]]''), [[Crvotočina (biljka)|crvotočine]] (''[[Lycopodium annotinum]]'', ''L. clavatum'', ''[[Huperzia selago]]''), trave šašuljice (''Calamagrostis'' spp.), te više vrsta [[mahovine|mahovina]], koje do izražaja dolaze osobito na vlažnijim staništima.
[[Kategorija:Šume u Hrvatskoj]]