Martenzit: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 30 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q488950 na Wikidati
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
[[Datoteka:Steel 035 water quenched.png|mini|desno|300px|Ugljični čelik s 0,35%C, kaljen s vodom s temperature 870°C.]]
 
'''Martenzit''' je prezasićena kruta [[Otopine|otopina]] [[ugljik]]a u volumno centriranoj tetragonalnoj kristalnoj rešetci [[željezo|željeza]]. Nastaje kada se [[čelik]] [[austenit]]ne mikrostrukture ohladi na određenu, dovoljno nisku temperaturu (Ms - temperatura početka stvaranja martenzita; Mf - temperatura završetka stvaranja martenzita) donjom kritičnom brzinom hlađenja. U mikrostrukturi takvog tzv. [[kaljeni čelik|kaljenog čelika]], martenzit se javlja u obliku nakupina igličastih [[kristal]]a, koji se sijeku pod određenim [[kut]]evima. Pretvorba je bez difuzije, zavisna samo o [[temperatura|temperaturi]], a ne i o vremenu (atermička reakcija). Nestabilan je, tvrd je oko 728 HB ([[tvrdoća po Brinellu]]) i krhak, te je odgovoran za veliku [[tvrdoća|tvrdoću]] kaljenih čelika. Martenzit ima najveći [[Gustoća|specifični obujam]] u odnosu na sve mikrostrukturne faze čelika. Naziv je dobio po [[Njemačka|njemačkom]] [[metalurgija|metalurgu]] Adolfu Martensu (1850–19141850. – 1914.). <ref> [http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>
 
== Brzina hlađenja čelika ==
Ukoliko se [[čelik]] hladi s povećanom brzinom nedostatno je vrijeme za završetak procesa difuzije; ili ovaj proces ne započinje, zbog pada temperature na onu vrijednost kod koje je difuzija "beskonačno" spora. To se često događa u proizvodnji, gdje uslijed ubrzanog hlađenja fazni preobražaji nastupaju pri nižim temperaturama od ravnotežnih ili do njih uopće ne dolazi. Mikrostruktura takvog čelika razlikuje se od one koju daje ravnotežni dijagram stanja, tim više što je veća brzina hlađenja, a ovisi još o sastavu legure i temperaturi zaustavljanja brzog hlađenja. <ref> "Specijalni čelici", dr. sc. Stjepan Kožuh, doc., Metalurški fakultet, www.simet.unizg.hr, 2010.</ref>