O upravljanju Carstvom: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sit. |
|||
Redak 104:
Međutim, car je i u 31. poglavlju donio nekoliko vrijednih podataka (popis naseljeniha gradova u pokrštenoj Hrvatskoj i broj konjice, pješadije i veličinu mornarice u Hrvatskoj) koji se uz kritičku analizu mogu upotrijebiti. Na osnovi carevih podataka o građanskom ratu za [[Krešimir I.|Krešimirova]] sina Miroslava može se, uz pomoć i nekih drugih izvora, uspostaviti vladarska kronologija sredinom 10. stoljeća. [[Pribina]], koji svrgava [[Miroslav]]a s prijestolja prvi je poznati ban u Hrvatskoj. Opisom veličine, geografskog položaja, i vojne snage Hrvatske car završava 31. poglavlje.<ref name="Klaićka" /> Podatak o tome da ''krštena Hrvatska može podići 100.000 pješaka i 60.000 konjanika'' potaknuo je niz rasprava o realnosti tog broja. Danas prevladava mišljenje, na temelju komparacije s drugim povijesnim vrelima te arheološkim nalazima, da je riječ o pretjeranoj brojci.<ref>Nazor, Ante, ''O ustroju hrvatske vojske u ranome srednjem vijeku,'' u: ''Raukarov zbornik'', Zagreb 2005, str. 83-108.</ref>
Problemu broja hrvatskih vojnika u 31. poglavlju spisa ''O upravljanju carstvom'' pristupio je nedavno i srbijanski povjesničar [[Tibor Živković]], koji je na temelju uvida u najstariji rukopis tog teksta doveo u pitanje tradicionalno čitanje Porfirogenetove vijesti. Ukazujući ponajprije na [[paleografija|paleografski]] problem razumijevanja tih podataka, Živković je ponudio i tumačenje kojim navedene brojeve svodi na 3.000 - 4.000 konjanika i 20.000 pješaka.<ref>Vedriš, Trpimir, "Povodom novog tumačenja vijesti Konstantina VII. Porfirogeneta o snazi hrvatske vojske", ''Historijski zbornik'' 60 (2007), str. 1-33.</ref>. Ovaj podatak treba uzeti sa velikom dozom opreza jer danas politološki Srbija kao i u zadnjih nekoliko stoljeća, pokušava uništiti Hrvatsku, tj. doživljava je kao neprijateljsku zemlju nauštrb koje želi ostvariti svoje teritorijalne pretenzije, pa tako te paleografske črčkarije možemo promatrati i kao pokušaj da se obezvrijedi i omalovaži veličina i značaj Hrvatske onomad po principu - uvijek su bili mali i ništavni i neće biti problem da ih Srbi jednog dana pregaze ko plitki potok.
Razna tumačenja izazvao je Pofirogenetov podatak o hrvatskim [[arhont]]ima Trpimiru, Krešimiru i Miroslavu. Iako tradicionalna historiografija smatra da je ovdje riječ o hrvatskim kraljevima iz desetog stoljeća, [[Trpimir II.|Trpimiru II.]], [[Krešimir I.|Krešimiru I.]] i [[Miroslav]]u, novija tumačenja drže da bi ih kronološki trebalo stavljati u deveto stoljeće.<ref>[http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=180000 Međunarodni znanstveni skup „U početku bijaše De administrando imperio: Konstantin Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti“], Filozofski fakultet u Zagrebu, 18. veljače 2010.</ref>
| |||