[[datoteka:Sunset from Krimeja view westwards.jpg|mini|desno|250px|[[Gustoća zraka]] brzo opada s [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] - tako na primjer, na vrhu [[Učka|Učke]] (oko 1 400 metara nad morem) je gustoća zraka za oko 15% manja nego u [[Rijeka|Riječkoj luci]].]]
== lol diggah ==
'''Atmosferski tlak''' ili '''tlak zraka''' je [[tlak]] na bilo kojem dijelu [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. U većini slučajeva atmosferski [[tlak]] se uzima jednak [[hidrostatski tlak|hidrostatskom tlaku]] koji uzrokuje [[Zemljina atmosfera]] koja se nalazi u stupcu iznad točke mjerenja. Područja nižeg tlaka imaju manju masu [[atmosfera|atmosfere]] iznad sebe, a područja s većim tlakom imaju veću. Sukladno tomu porastom [[nadmorska visina|nadmorske visine]], smanjuje se stupac atmosfere poviše, i atmosferski tlak sukladno tome opada. Na morskoj razini atmosferski tlak je najveći, te je tim tlakom određen tlak od jedne [[atmosfera (jedinica)|atmosfere]]. [[Tlak]] [[zrak]]a nije u svako doba isti na jednom mjestu [[Zemlja|Zemlje]]. On nije jednak ni na dva mjesta koja se razlikuju u [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]]. Tlak opada s visinom, a osim toga mijenja se s promjenom količine vlage u zraku. [[Vlaga]] je naime lakša od zraka, pa što je ima više u zraku, to će zrak biti lakši, a zbog toga je i tlak manji. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
ur möm gae
Zrak vrši na svaku plohu neki atmosferski tlak. Taj je tlak to manji što se više dižemo uvis, jer se time smanjuje sloj zraka koji vrši [[pritisak]]. Koliki je tlak na 1 cm<sup>2</sup> površine, to jest atmosferski tlak, pokazao je talijanski [[fizičar]] [[Evangelista Torricelli|Torricelli]] početkom 17. stoljeća svojim [[pokus]]om koji je izveo sa [[živa|živom]]. On je uzeo [[cijev]], dugu 1 [[metar]] i napunio je živom do ruba. Zatim ju je začepio prstom, okrenuo i stavio okomito u posudu sa živom. Živa nije ostala do vrha u cijevi, ali nije ni sva iscurila. Prostor iznad žive je prazan prostor, a zove se Torricellijev [[vakuum]]. U stvari to nije potpuno prazan prostor jer se u njemu nalaze živine [[para|pare]]. Živa nije posve iscurila jer je u cijevi drži vanjski tlak. Ako je visina stupca žive 750 [[metar|mm]], onda isto toliki atmosferski tlak mora držati ravnotežu težini toga stupca. Kako je [[gustoća]] žive 13 534 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m<sup>3</sup>]], to stupac žive od 0,75 m presjeka 1 cm<sup>2</sup> (0,000 1 m<sup>2</sup>) ima [[težina|težinu]], odnosno stvara tlak:
:<math> p = \rho \cdot g \cdot h = 0,75\,\textrm{m} \cdot 9,81 \,\textrm{m}{/}\textrm{s}^{2} \cdot 13\,534 \,\textrm{kg}{/}\textrm{m}^{3} = 99\,576\,\textrm{N}{/}\textrm{m}^{2} \approx 1 \,\textrm{bar} </math>
Kako zrak tlači približno od 1 [[Bar (jedinica)|bar]], to na primjer na površinu stola od 1 m<sup>2</sup> vrši [[pritisak]] od oko 10 000 [[Kilogram|kg]] ili 10 [[tona]]. Da se stol ne smrvi, uzrok je u tome što postoji tlak i odozdo na ploču stola jer se tlak u [[plin]]ovima širi na sve strane ([[aerostatika|aerostatski]] tlak u zraku djeluje jednako kao i [[hidrostatski tlak]] u vodi). [[Površina]] čovječjeg tijela iznosi oko 1,5 m<sup>2</sup>, pa je atmosferski pritisak na tu površinu oko 150 000 kg ili 15 tona. Taj pritisak ne može zdrobiti čovjeka jer je unutarnji tlak jednako toliki koliki i vanjski atmosferski tlak.
== Statika atmosfere ==
Statika atmosfere bavi se zakonitostima procesa u atmosferi koja se nalazi u mirovanju prema površini Zemlje. Iako se atmosfera redovito neprekidno giba, zakoni razdiobe tlaka i gustoće po visini, koji su izvedeni uz pretpostavku da atmosfera miruje, vrijede s velikom točnošću i kad se zrak giba.
|