Inačica od 30. svibnja 2015. u 23:21 uredi Dexbot (razgovor \| doprinosi) 5.958 edits m Removing Link FA template (handled by wikidata) ← Starija izmjena		Inačica od 24. listopada 2018. u 22:08 uredi ukloni ovu izmjenu Janina4000 (razgovor \| doprinosi) 86 edits Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki Novija izmjena →
Redak 6: LHC je izgradio [[CERN]] s namjerom testiranja različitih predviđanja [[Fizika elementarnih čestica\|fizike elmentarnih čestica]] uključujući teorijsko postojanje [[Higgsov bozon\|Higgsova bozona]]. Osnovan je i izgrađen u suradnji s više od 10 000 znanstvenika i inženjera iz preko 100 država kao i sa stotinama instituta i laboratorija. ~~Dne~~Dana 10. rujna 2008., prva zraka protona uspješno je prošla čitavim glavnim prstenom, ali devet dana poslije sve je zaustavljeno zbog ozbiljnog kvara. Dana 20. studenog 2009. nova zraka protona je uspješno prošla kroz sudarivač te je tri dana kasnije zabilježen sudar protona pri energiji od 450 GeV po zraci. Nakon gašenja u zimi 2009., ponovno je pokrenut te su zrake puštene pri energiji od 3,5 TeV. Dne 30. ožujka 2010., dogodio se prvi planirani [[Sudar\|sudar]] dviju zraka protona od kojih je svaka bila energije 3,5 TeV. Tada je postignut svjetski rekord ljudski napravljenog sudara čestica najveće energije. [[Datoteka:CERN_LHC_Tunnel.JPG\|mini\|desno\|250px\|Tunel LHC-a]] [[Datoteka:CERN akceleratori.png\|desno\|mini\|250px\|[[Akcelerator čestica]] i objedinjavanje prethodnih razvojnih koraka u akceleratorskom kompleksu supersudarivača LHC (Veliki hadronski sudarivač), u [[CERN]]-u kraj Ženeve. [[Proton]]i, [[ion]]i, [[elektron]]i i [[pozitron]]i početno se ubrzavaju u [[linearni akcelerator\|linearnim akceleratorima]] (LINAC), zatim u starom protonskom [[sinkrotron]]u iz 1959. (PS), odnosno u elektronskom sinkrotronu (BOOSTER). Sljedeći je korak ubrzavanje u prstenu supersinkrotrona (SPS) i konačno upućivanje u golemi prsten LEP/LHC na daljnje [[Ubrzanje\|ubrzavanje]].]]

Veliki hadronski sudarivač: razlika između inačica