Razlika između inačica stranice »Obična bukva«

Obrisana 52 bajta ,  prije 2 godine
nekoliko sitnica
(nekoliko sitnica)
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima [[Srednja Europa|srednje]], [[Zapadna Europa|zapadne]] te [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]].
 
U Hrvatskoj je autohtona [[vrsta]] drveća. Raste na [[Macelj]]u, [[Ivanščica|Ivanščici]], [[Medvednica|Medvednici]], [[PapuPapuk]]u, [[Psunj]]u, [[Žumberačka gora|Žumberku]], u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], na [[Dinara|Dinari]], [[Velebit]]u, [[Bilogora|Bilogori]] i [[Kalnik]]u. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.
 
Iznad pojasa [[hrast]]ovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 [[metar|m]]. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.
Dobro se zakorijenjuje, [[korijen (biljke)|korijen]] se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.
==Ljekovitost i jestivost==
Bukva spada i u ljekovito bilje. Koristi se kora sa mladih grana ,te katran dobiven suhom destilacijom grančica. Sasvim mladi listovi mogu se jesti u sirovom ili prokuhanom stanju. Jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti kvalitetno jestivo ulje ( bukvice sadrže oko 36 % ulja ).<ref>Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb, 1980., str.109. - 110.</ref><ref>https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Fagus+sylvatica Pristupljeno 24.10.2018.</ref>
 
== Fitocenologija (biljne zajednice)==
 
== Vanjske poveznice ==
 
https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Fagus+sylvatica
{{commons|Fagus sylvatica}}