Revolucija 1848. – 1849.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 31.45.225.188 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MateoKatanaCRO Oznaka: brzo uklanjanje |
|||
Redak 11:
Na vlast su došle liberalno-demokratske snage i uvele su slobodu govora, pravo glasa, slobodu tiska… Liberalna vlada imala je dva ministra iz redova radnika. Kako bi se smanjila nezaposlenost, vlada je osnovala komisiju za rad. Država je na taj način krenula sa organizacijom velikih javnih radova u nacionalnim radionicama, gradile su se ceste, željeznice… Svi su imali pravo na rad. Međutim, liberali su ubrzo vidjeli da im nacionalne radionice gutaju ogromna financijska sredstva i zato su ih u svibnju počeli zatvarati. Istovremeno su iz vlade izbacili obadva radnička predstavnika. Budući da su niži društveni slojevi zahtijevali od vlade [[Alphonse de Lamartine|Alphonsea de Lamartinea]] daljnje reforme, koje ovaj nije bio spreman izvršiti, u svibnju su otpočeli novi nemiri.
Nezadovoljni radnici su u lipnju digli oružani ustanak u [[Pariz]]u. Ustanak je imao posebni cilj. Radnici su željeli vlast, no to bi dovelo do promjene društvenog poretka. Bio je to prvi pokušaj socijalističke revolucije. Dana 23. lipnja izbila je nova revolucija koju su sljedeći dan ugušile postrojbe generala Louis-Eugènea Cavaignaca, a liberali su ostali na vlasti. Te godine za predsjednika Francuske izabran je Luj Bonaparte, Napoleonov nećak. Godine 1851. Luj Bonaparte se proglasio carem i uzeo je ime [[Napoleon III.]] Time je proglasio [[Drugo Francusko Carstvo]], koje je trajalo do 1871. godine. Napoleon III. je vladao u korist liberala.Francuska se još naziva i vellika Sunja.
=== Širenje ===
| |||