Dioklecijanova palača: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 217.14.216.214 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Walter9 Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.0] |
|||
Redak 28:
Međutim, uklesana grčka imena ''Zotikos'' i ''Filotas'', kao i brojna uklesana grčka slova ukazuju na to da je određeni broj graditelja bio porijeklom iz istočnog dijela carstva, tj. da je Dioklecijan doveo sa sobom majstore s Istoka. Ipak, velika je vjerojatnost da je veliki dio radne snage bio lokalnog podrijetla. Osnovna građa je dolazila iz neposredne blizine. Bijeli [[vapnenac]] je dopreman s [[Brač]]a i ponešto iz [[Seget]]a kraj [[Trogir]]a; [[sedra]] se vadila iz korita obližnjih rijeka, a [[opeka]] se izrađivala u salonitanskim i drugim radionicama smještenim u blizini. Građevina kao cjelina nije imala neposredni uzor u dotadašnjem rimskom graditeljstvu. Njena izvornost proizlazi iz osnovne funkcije i prilagodbe položaju.
== Arhitektura ==
[[Datoteka:SPLIT-Model from NE.jpg|mini|lijevo|<center>Model [[Dioklecijan]]ove palače]]
[[Datoteka:Diokletian Palace.JPG|mini|240px|<center>[[Podrumi Dioklecijanove palače]] su poput [[peristil]]a (iznad gore) mjesto čestih događanja.]]
Svojim oblikom nalikuje [[kastrum]]u - vojnom logoru. Vanjski su zidovi gotovo pravokutni, dimenzija 175-181 x 216 m, a kule na uglovima palače slijede tradiciju vojne arhitekture. Budući je palača bila udaljena od najbližeg velikog grada 6 km ([[Salona]]), bila je okružena bedemima. I unutrašnji raspored palače podsjeća na vojni logor - ''cardo'' i ''decumanus'', glavne okomite ulice odgovaraju glavnim logorskim ulicama ''via praetoria'' i ''via principalis''. Postojala su četiri ulaza u palaču. Tri s kopnene i jedan s morske strane. Cijeli prostor palače bio je podjeljen na dva dijela, ali različite namjene. U sjevernom dijelu bile su smještene zgrade za poslugu, vojsku, skladišta i dr. U južnom, raskošnijem dijelu, koji je zbog izravnavanja sa sjevernim bio podignut nad [[Podrumi Dioklecijanove palače|zasvođenim supstrukcijama]] (tzv. podrumi palače), nalazili su se objekti namjenjeni carskoj obitelji. Ni fasade nisu bile jednake.
[[Datoteka:Dioklecijanova palača, Split - jug.JPG|mini|lijevo|240px|<center>Dio južnog zida palače danas.</center>]]
Najreprezentativnija je bila ona južna, okrenuta prema moru. U donjem dijelu (kojeg je u Dioklecijanovo vrijeme zapljuskivalo more) nalazili su se manji otvori i vrata tzv. ''porta aenea'' ([[Mjedena vrata (Split)|Mjedena vrata]]). Istočna i zapadna fasada su međusobno slične i bez ukrasa, a vrata na njima zovu se ''porta argentea'' ([[Srebrna vrata (Split)|Srebrna vrata]]) i ''porta ferrea'' ([[Željezna vrata (Split)|Željezna vrata]]). Na sjevernoj fasadi bio je glavni ulaz u palaču s dvostrukim vratima s arhitravom - ''porta aurea'' ([[Zlatna vrata (Split)|Zlatna vrata]]), na kojem je ležao luk s nišama u kojima se se nalazili kipovi (vjerojatno Jupitera i četiri tetrarha). Od dviju glavnih ulica, ''cardo'' je vodio na ''[[peristil]]'', otvoreni prostor ispred carevog stana, na čijoj se lijevoj strani nalazio carev [[mauzolej]] (danas [[katedrala sv. Dujma]]). S desne strane peristila nalazila su se tri hrama. Prvi je [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]ov, a druga dva danas se nazivaju [[Kibela|Kibelinim]] i [[Venera (mitologija)|Venerinim]], iako ti nazivi nisu potvrđeni. U carev stan ulazilo se iz ''protirona'' preko ''vestibula''. Nekadašnji se raspored prostorija može rekonstruirati uz pomoć prizemnih dvorana, koje su jednakog rasporeda.
=== Zidine ===
[[Datoteka:Tafel_001a_Spalato_-_Grundriss_vom_Kaiserpalast_-_Robert_Adam_1764_-.jpg|mini|160px|Tlocrt Dioklecijanove palače]]
Palača je u tlocrtu zamišljena kao [[pravokutnik]], ali je prilagođavanje terenu, prilikom gradnje, nametnulo manja odstupanja (istok: 214,97 m, sjever: 174,74 m, jug: 181.65 m). Pročelni zidovi palače u svojim su donjim dijelovima masivni i jednostavni bez otvora, a u gornjim dijelovima rastvorni su velikim lučnim prozorima koji su jednostavni prema kopnu, tj. na zapadnom, sjevernom i istočnom pročelju, a raščlanjeni vijencima, konzolama i polustupovima na južnom pročelju prema moru. Vanjski [[zid]]ovi palače, osim zapadnog, do danas su većim dijelom dobro sačuvani.
Šesnaest [[kula]] na pročeljnim zidovima prema kopnu daju palači obilježje utvrde. Četiri kule na uglovima kvadratičnog su tlocrta. Po dvije od šest kula osmerokutnog tlocrta uokviravale su tri kopnena ulaza, šest kula pravokutnog tlocrta nalazilo se između ugaonih i osmerokutnih. Do danas su se djelomično sačuvale tri ugaone kule (osim jugozapadne) te samo ostatci osmerokutnih i pravokutnih.
Tri do danas dobro sačuvana kopnena ulaza arhitektonski su raščlanjena, posebno sjeverni, koji je bio glavni pristup iz [[Salona|Salone]]. Južna, morska [[vrata]], jednostavna i manjih dimenzija, također su dobro sačuvana.
=== Unutrašnjost ===
Kroz kopnena vrata preko obrambenih dvorišta (propugnaculum) pristupalo se širokim ulicama (cardo i decumanus), obrubljenim trijemovima. Glavne ulice spajale su se u središtu palače, uz koje se prema jugu prostirao otvoreni prostor – [[peristil]], obrubljen stupovima s lukovima. Sakralni prostori istočno i zapadno od peristila bili su uokvireni zidovima. U istočnom prostoru do danas je sačuvana monumentalna građevina vanjskog osmerokutnog, a unutrašnjeg kružnog tlocrta, presvođena kupolom od opeke i raščlanjena iznutra dvama nizovima stupova i vijenaca, te frizom u kojem su uz nestalu središnju figuru, sačuvana poprsja [[Dioklecijan]]a i njegove supruge Priske. Građevina je s vanjske strane obrubljena trijemom (peripter), koji je do danas uglavnom sačuvan. U ranijim izvorima ta se građevina spominje kao Jupiterov hram, a u novijoj znanstvenoj literaturi kao [[splitska katedrala|Dioklecijanov mauzolej]].
U zapadnom sakralnom prostoru do danas se vrlo dobro sačuvao mali hram pravokutnog tlocrta, presvođen kasetiranim, bogato ukrašenim svodom. Prema ranijim opisima to je Janov ili [[Eskulap]]ov hram, a prema novijoj literaturi [[Jupiter]]ov hram. U istom prostoru u posljednje su vrijeme pronađeni ostatci dvaju hramova kružnog tlocrta. Prema opisu splitskog kancelira Prokulijana iz XVI st., južni hram bio je posvećen [[Kibela|Kibeli]], a sjeverni [[Venera (mitologija)|Veneri]]. S južne strane peristila srednje stubište spušta se u prizemne dvorane i povezuje južna vrata sa središtem palače. Dva bočna stubišta uzdižu se u trijemu protirona, iz kojeg se pristupa vestibulu, pretprostoru carevih odaja.
=== Carev stan ===
Ta je građevina izvana kvadratičnog, a iznutra kružnog tlocrta, presvođena kupolom. Odatle se pristupalo u carev stan koji se u dubini od 40 m prostirao uz cijelo južno pročelje; on je tek djelomično sačuvan u gornjem katu, ali su skoro potpuno sačuvane njegove prizemne, prevođene supstrukcije koje su ga izravno nosile, pa se s obzirom na podudarnost gornjeg i donjeg tlocrta može sagledati cjeloviti raspored i izgled gornjih prostora. Na zapadnoj strani gornjega kata sačuvani su ostatci dvorane s kupolom i dviju dvorana s apsidama, a na istočnoj strani dijelovi osmerokutne blagovaonice (triklinij) s tri dvorane križnog tlocrta. Zid zapadne križne dvorane sačuvao se u punoj visini. [[Dioklecijan]]ov stan međusobno je povezivala duga prostorija uz južno pročelje (kriptoportik) iz koje je kroz 42 prozora i 3 lođe bio otvoren pogled prema moru. Sjeverno od careva stana nedavno su pronađene dvije kupelji, jedna uz zapadne, a druga uz istočne dvorane. U sjevernom dijelu palače nalazile su se dvije zgrade, obrubljene glavnim i obodnim ulicama usporednim s vanjskim zidovima. Na nekoliko mjesta u palači pronađeni su dijelovi prvobitnog sustava kanalizacije. Vodovod u dužini od 9 km opskrbljivao je palaču pitkom vodom, a njegov veći dio je i danas u uporabi.
=== Osobine ===
Po svojoj kompoziciji Dioklecijanova [[palača]] nosi u sebi elemente [[starorimska umjetnost|carske vile]], [[Starogrčka umjetnost#Helenističko razdoblje|helenističkog grada]] i utvrđenog vojnog logora ([[castrum]]). Sa stanovišta konstruiranja u palači su u većem dijelu rasponi savladavani upotrebom luka, odnosno svoda, koji sile prenose koso na temelje, dok su u reprezentativnim dijelovima rasponi svladani upotrebom kamene grede. Masivnim, fino obrađenim kamenom zidani su reprezentativni dijelovi kao i svi drugi dijelovi koji su izloženi većim naprezanjima. Žbukani ili obloženi dijelovi zida građeni su sitnim kamenom, poravnatim u određenim razmacima s četiri reda opeka. [[Svod]]ovi su izvedeni od laganog riječnog kamena (sedre), dijelovi većih koncentriranih naprezanja u svodovima građeni su od opeke. Stropne i krovne konstrukcije bile su drvene. Dekorativna obrada na arhitektonskim elementima karakteristična je za način rada u istočnom dijelu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Iz dimenzija sačuvanih dijelova proizlazi da je palača građena prema projektu koji je bio kotiran rimskim stopama.
== Uporaba materijala iz palače ==
| |||