Zloćudni softver: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Tegel (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika 82.132.84.130 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa
Oznaka: brzo uklanjanje
TUKA
Redak 1:
'''Zlonamjerni softver''', '''zloćudni softver''', '''štetni softversoftverZ L ONAMJERNA TUKA''' ili na engleskom '''malware''' je pojam koji označava [[softver]] koji radi štetu korisniku (pojam je nastao od riječi ''malicious'' i ''software'' što u doslovnom prijevodu znači "zloćudni" ili "zlonamjerni" softver). Radi se o računalnim programima koji se pokreću na [[računalni sustav|računalnom sustavu]] bez stvarnog korisnikovog pristanka i imaju neku vrstu nepoželjnog učinka, kao što je oštećenje programa i podataka koji se nalaze na sustavu, širenje na druga računala, [[krađa podataka]] (osobito povjerljivih podataka kao što su lozinke i brojevi kreditnih kartica), omogućavanje neovlaštenog [[daljinski pristup|udaljenog pristupa]] na računalo, prikazivanje reklamnih poruka, masovno slanje [[spam|neželjene elektroničke pošte]] (spama), sudjelovanje u napadima na druga računala putem mreže, i drugo.
 
Prema načinu širenja zloćudni programi mogu se podijeliti u više skupina: [[računalni virus]]i, [[računalni crv|crvi]], [[Trojanski konj (softver)|trojanski konji]]. Prema načinu djelovanja i cilju zloćudne programe dijelimo na [[spyware|špijunske programe]], [[adware|oglašivačke programe]], [[fork bomba|fork bombe]], [[ransomware|ucjenjivački softver]] (softver koji traži otkupninu) itd.
 
Fizička šteta nastala djelovanjem štetnih programa nije česta, no, nažalost, ipak se može dogoditi.kUbOkuRfC
 
== Opis ==
=== Računalni virus ===
[[Računalni virus|Virus]] je štetni program koji se širi tako što inficira [[datoteka|datoteke]] i [[program]]e. On ih zapravo modificiraju (izmjenjuju) dodavanjem vlastite kopije, koja također može biti modificirana.<ref name="virusi">Bojan Ždrnja, ''Virusi'', BUG i SysPrint, Zagreb, 2003.</ref> Pri pokretanju inficiranog programa najprije se pokreće virus, a zatim program. Na taj način virus će prikriti svoje djelovanje.
Line 12 ⟶ 10:
* prvi dio koji omogućuje virusu da se replicira
* drugi dio je nosiva komponenta ili ''payload'' koja je nakon širenja virusova glavna aktivnost <ref name="virusi"/>, može biti bezopasna ili opasna
[[Trojanski* konj]]treći dio je trigger funkcija ili funkcija za o je štetni program koji se predstavlja kao neki posve drugi program koji radi nešto korisno ili zanimljivo (npr. [[računalna igra]]). Za razliku od virusa ne može se sam replicirati (osim ako ga korisnik ne prekopira npr. na drugo računalo). Može izvoditi razne aktivnosti poput krađe korisničkih [[lozinka|lozinki]], brojeva [[kreditna kartica|kreditne kartice]] i drugih osjetljivih informacija koje potom šalje nekoj drugoj osobi ili može nepotrebno zauzimati resurse računala usporavajući ga na taj način.
* treći dio je trigger funkcija ili funkcija za okidanje, a određuje okolnosti (vrijeme ili događaj) u kojima će se izvršiti nosiva komponenta<ref name="virusi"/>
 
=== Trojanski konj ===
[[Trojanski konj]] je štetni program koji se predstavlja kao neki posve drugi program koji radi nešto korisno ili zanimljivo (npr. [[računalna igra]]). Za razliku od virusa ne može se sam replicirati (osim ako ga korisnik ne prekopira npr. na drugo računalo). Može izvoditi razne aktivnosti poput krađe korisničkih [[lozinka|lozinki]], brojeva [[kreditna kartica|kreditne kartice]] i drugih osjetljivih informacija koje potom šalje nekoj drugoj osobi ili može nepotrebno zauzimati resurse računala usporavajući ga na taj način.
 
Vrlo često moderniji trojanski konji pristupaju različitim internetskim stranicama kako bi preuzeli neku, obično inficiranu, datoteku ili više njih. Nakon preuzimanja ih pokreću te tako instaliraju dodatan štetni softver na zaraženom računalu. Mogu se također spajati na određene [[IRC]] kanale kako bi primali naredbe od zlonamjernog korisnika.
Line 26 ⟶ 21:
Crvi bazirani na računalu domaćinu se u potpunosti nalaze na njemu, a šire se s pomoću mrežne komunikacije.<ref name="virusi"/> Mrežni crvi imaju više dijelova, a svaki se dio nalazi na drugom računalu.<ref name="virusi"/> Šire se tako što se određeni dijelovi kopiraju na druga računala. Oni su veoma rijetki.
 
Crvi se najčešće šire [[e-mail|elektroničkom poštom]]. Mogu zahtijevati korisnikovu akciju kako bi se pokrenuli i/ili se sami pokrenuti.pPUSI GA(''spyware'')
 
=== Špijunski softver (''spyware'') ===
[[Špijunski softver]] (engleski naziv ''spyware'') je štetni program koji sakuplja informacije o korisnikovom korištenju računala i preuzima kontrolu nad njegovim računalom. Korisnik često ne zna za njegovu prisutnost, a obično se ne replicira.