Zvonimir Kulundžić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 22:
Objavio je brojne opsežne studije o poznatim hrvatskim ličnostima ([[Stjepan Radić|Stjepan]] i [[Antun Radić]], [[Eugen Kvaternik]], [[Mihovil Pavlek Miškina]], [[Slavko Kolar]], [[Miroslav Krleža]]), te o hrvatskoj kulturi i historiografiji. Predmetu je prilazio činjenično, nekad emocionalno. Potaknuo je mnoga hrvatska kulturološka i politička pitanja i polemike. Uredio je Sabrana književna djela [[Mihovil Pavlek Miškina|Mihovila Pavleka Miškine]] (1968., u 4 knjige), Slavka Kolara (1970. i 1971., u 6 knjiga), te izabrana djela Stjepana Radića, pod naslovom ''Politički spisi'' (1971.), koja sadrže Radićevu autobiografiju, članke, govore i rasprave.
 
U velikom Kulundžićevom opusu ostaje znamenitaznamenito njegovapostavljanje hipotezai podokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari. Po njoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, ''Misal po zakonu rimskoga dvora'', od [[22. veljače]] [[1483.]] godine tiskana u [[Kosinjski Bakovac|Kosinju]], u [[Lika|Lici]]. U svojoj knjizi ''Kosinj: kolijevka štamparstva slavenskog juga'' dao je mnoge tvrdnje koje idu u prilog gornjojčime hipotezi i do današnjih dana znanstvena javnost nije uspjela ni u potpunosti dokazati, ali ni opovrgnuti rezultate i zaključke njegova istraživanja, čimeje podrijetlo tiskanja prve hrvatske [[Inkunabula|inkunabule]] svakako, do novih saznanja, treba svrstatisvrstao upravo u Kosinj, odnosno [[Kosinjski Bakovac]], malo mjesto kraj [[Perušić]]a, u Lici. OtkrioTo je iujedno prvubila [[Markoi Marulić|Marulićevu]]najstarija prozutiskara na cijelom slavenskom jugu.<ref>[[HrvatskiNikola jezikBićanić|hrvatskomeBićanić, jezikuNikola]],. stariju''Novi odpoticaji njegovei otkrića Zvonimira Kulundžića'' // ''[[JuditaCrkva (Markou Marulić)|Juditesvijetu]]'', ustvarisv. prijevod23, srednjovjekovnogbr. djela2. ''De(1988.), imitationestr. Christi''185.-190. pod{{Hrčak|id=127701}}, naslovomstr. ''Od188.:{{citat2|Zahvaljujući naslidovanjaupravo Isukarstova''Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (izstrana [[1500je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15.]] godinestoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i objavioargumentiranom gauvjerenju zajednou stoj [[Julijetiskari Derossi|Julijemugledalo Derossijem]]je [[1989svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, ''editio priceps'', ''Misal po običaju Rimske kurije'' 1483.]] godine.}}</ref>
 
Otkrio je i prvu [[Marko Marulić|Marulićevu]] prozu na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], stariju od njegove ''[[Judita (Marko Marulić)|Judite]]'', ustvari prijevod srednjovjekovnog djela ''De imitatione Christi'' pod naslovom ''Od naslidovanja Isukarstova'' (iz [[1500.]] godine) i objavio ga zajedno s [[Julije Derossi|Julijem Derossijem]] [[1989.]] godine.
 
Zbog svoje polemičnosti, nemirenja s postojećim stanjem, nepodilaženja autoritetima i nadasve nedodvoravanju ljudima na vlasti nazvan je ''Quercus croaticus incorruptibilis et indelebilis'' ('''Hrvatski hrast''', nepotkupljiv i neuništiv) i pod tom je metaforom uveden i u ''Hrvatskom političkom leksikonu'' [[Hrvoje Šošić|Hrvoja Šošića]].
Line 65 ⟶ 67:
* ''Tajne i kompleksi Miroslava Krleže: koje su ključ za razumijevanje pretežnog dijela njegova opusa'', Ljubljana, 1988. i 1989.
* ''Stjepan Radić i njegov republikanski ustav: u povodu šezdesete obljetnice smrti 8. kolovoza 1988.'', Zagreb, 1989. (2. izd. Azur Journal, Zagreb, 1991.)
* ''Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica": zaboravljeni hrvatski seljački tribun Petar Vrdoljak - prethodnik Stjepana Radića za pola stoljeća'', Zagreb, 1994.
 
=== Gramofonska ploča ===