Ajsori: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sit.
"Sa" promijenjeno u "s"
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 1:
'''Ajsori (ili Asirci)''' (također Sirjaci), [[Semiti|semitski]] narod, navodno [[Akadija|akadskog]] podrijetla, naseljen u [[Irak]]u, [[Sirija|Siriji]], [[Libanon]]u, [[Armenija|Armeniji]], [[Gruzija|Gruziji]], Iranu kao i po prekomorskim i europskim zemljama gdje su mnogi iselili. Većina Ajsora (Sirjaka) danas kao glavnim jezikom ili drugim jezikom govori [[Asirski novoaramejski|novoaramejskim asirskim]] koji ima mnogo dijalekata; međutim se i oni koji govore arapski jasno razlikuju od većine stanovništva u svojim regijama (arapskog, turskog, kurdskog) činjenicom da su kršćani.
 
Nad Ajsorima je 1915. - 1916. godine proveden tzv. [[Asirski genocid]], kojega su provodili [[mladoturci]] paralelno sas [[Armenski genocid|Armenskim genocidom]]; dapače su Ajsori i Armenci živjeli na istom geografskom prostoru. Tako je u turskoj pokrajini Diyarbakir smanjen broj Asiraca sa 100 tisuća prije I. svjetskog rata na 28 tisuća 1918. godine (istovremeno je broj Armenaca u toj pokrajini smanjen sa 72 tisuće na 3 tisuće).<ref>Gaunt, David. ''Massacres, Resistance, Protectors: Muslim-Christian Relations in Eastern Anatolia during World War I''. Piscataway, N.J.: Gorgias Press, 2006, p. 433.</ref> Među kasnijim progonima u 20. stoljeću, poznat je [[simelski masakr]] (ܦܪܡܬܐ ܕܣܡܠܐ;''Premta d-Simele'') u kolovozu [[1933.]], u gradiću u sjevernom Iraku, u kojem je poklano preko 3000 Ajsora <ref>[http://www.iraqdemocracyproject.org/pdf/CulturalGenocideofAssyriansinIraq.pdf Iraqi Assyrians a Case Study for Government Intervention]</ref>, a onda su slično prošla i 63 ajsorskih sela u provincijama [[Dohuk]]u i [[Mosul]]u, u kojima danas poglavito žive Kurdi. Masakre nad Ajsorima bilježi se i ranije, tako 1900. godine od strane [[Osmanlije|Osmanlijskih Turaka]] i [[Kurdi|Kurda]].
 
Ajsori su [[kršćani]], a uz [[Uskrs]] i [[Božić]] slavi se ajsorska Nova godina koju nazivaju [[Akitu]]. Oko tri četvrtine Ajsora pripadaju [[Kaldejska katolička crkva|Kaldejskoj katoličkoj Crkvi]] i [[Sirijska Katolička Crkva|Sirijskoj Katoličkoj Crkvi]] koje su obje u punom crkvenom zajedništvu sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]]; preostali uglavnom pripadaju [[Sirijska Pravoslavna Crkva|Sirijskoj Pravoslavnoj Crkvi]].