Karboksilne kiseline: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 188.129.36.53 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika E.coli
Oznake: brzo uklanjanje uklanjanje
Redak 12:
== Najpoznatije karboksilne kiseline ==
Karboksilnih kiselina ima mnogo. Najjednostavniji niz karboksilnih kiselina gradi se prema homolognom nizu alkana. Kao primjer, prve četiri (po broju atoma ugljika) su:
*1C - [[metan]]ska kiselina ([[mravlja kiselina]]) sažeta strukturna formula (ssf): HCOOH, nalazimo ju u žalcu pčele i kod [[mravi|mrava]].
*2C - [[etan]]ska kiselina ([[octena kiselina]]) ssf: CH<sub>3</sub>COOH, nalazimo ju u [[ocat|octu]].
*3C - [[propan]]ska kiselina (propionska ili [[mliječna kiselina]]) ssf: CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>COOH, nalazimo ju u [[mlijeko|mlijeku]].
*4C - [[butan (plin)|butan]]ska kiselina ([[maslačna kiselina]]) ssf: CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH, nalazimo ju u užeglom [[maslac]]u ili [[čovjek|ljudskom]] znoju.
 
Isto vrijedi i za [[izomer]]e. Npr. iz izobutana se gradi odgovarajuća [[izobutanska kiselina]]
<pre>
CH3-CH-CH3 CH3-CH-CH3
Redak 31:
</pre>
 
 
IznadAko desetsu ugljikovihkarboksilne atomakiseline javljajualifatske, seravnolančaste i s jednom karboksilnom skupinom, to su takozvane [[masne kiseline]]. To su organske, karboksilne kiseline koje imaju veći broj ugljikovih atoma od običnih karboksilnih kiselina. Takve su kiseline masnog opipa i krutog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]].<ref name="enciklopedija">"[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30443 Karboksilne kiseline]". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 28. listopada 2018.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{Commonscat|Carboxylic acids}}