Razlika između inačica stranice »Aleksandar Veliki«

Obrisano 5.097 bajtova ,  prije 2 godine
m (uklonjena promjena suradnika Dr.Aleksandar Simic (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko)
Oznake: uklanjanje brzo uklanjanje
 
Od samog početka Aleksandrove vladavine i ratovanja važnu ulogu imao je njegov savjetnik za odnose s javnošću [[Kalisten]] koji je bio i izvjestitelj s ratišta.
 
== Aleksandrovi vojni pohodi ==
[[334. pr. Kr.]] Aleksandar je napokon krenuo u pohod na Perziju. Upravu Makedonije povjerio je [[Antipater Makedonac|Antipater]]u. Antipater je, za održavanje mira u Grčkoj, raspolagao vojskom od 13.000 ljudi. Jačina je vojske pod Aleksandrom bila oko 30.000 pješaka i 5.000 konjanika. To je uključivalo oko 15.000 Makedonaca, 7.000 iz grčkih gradova te ostalo plaćenici. Drugi po položaju u makedonskoj vojsci bio je iskusni vojskovođa [[Parmenion]]. [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] je bilo u velikoj krizi. Lokalni [[satrap]]i su u gradovima i pokrajinama vladali praktički samostalno. Zbog toga Perzijanci nisu imali veliku kopnenu vojsku, tek [[Ratna mornarica|mornaricu]].
 
Prvi sudar s perzijskom vojskom bila je [[bitka kod Granika]], [[334. pr. Kr.]]. Makedonska [[falanga (bojni poredak)|falanga]] pokazala se superiorna Perzijancima i Aleksandar je ostvario potpunu pobjedu.
 
Zarobljenici su poslani u Grčku svezani u lancima. Mnogi gradovi u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] otvorili su Aleksandru vrata i dočekali ga kao spasitelja. Oni koji su pružali otpor bili su zauzeti silom i surovo kažnjeni. U osvojenim gradovima Aleksandar je izbacivao tirane i uspostavljao demokratska uređenja. Time se osigurao od eventualnih pobuna. U jednom gradu u Perziji je, da bi ujedinio istok i zapad, napravio veliko vjenčanje. Tisuću njegovih vojnika vjenčalo se s tisuću Perzijanki.
 
Aleksandar je odbijao pomorsku bitku s Perzijancima, već je išao na osvajanje pomorskih gradova. Time je suzio prostor perzijskoj floti. Prilikom ulaska u grad Gordion, Aleksandar je mačem presjekao čuveni [[Gordijski čvor]]. Prema legendi onaj koji razriješi ovaj zamršen čvor vladat će svijetom. Presijecanjem čvora, Aleksandar je tako ''ispunio proročanstvo''. [[Darije III.]], perzijski kralj, poražen je i u drugoj [[bitka kod isa|bitci kod Isa]], [[333. pr. Kr.]]. Darije je pobjegao, ali je njegova obitelj zarobljena. Odbivši sve Darijeve ponude za pregovore, vojni pohod se nastavio. [[332. pr. Kr.]] Aleksandar je bez otpora ušao u Egipat, gdje su ga slavili kao osloboditelja dok su mu egipatski svećenici ukazali "božanske počasti". U Egiptu je osnovao grad [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[331. pr. Kr.]]. Kroz cijeli svoj pohod Aleksandar je osnovao nekoliko desetaka gradova,većinom iz vojnih razloga. Mnogi od njih su se zvali ''Aleksandrija''. U međuvremenu, Antipater je u Grčkoj porazio spartanskog kralja [[Agis III.|Agisa III.]] u [[bitka kod Megalopolisa|bitci kod Megalopolisa]], [[331. pr. Kr.]], pa je pohod mogao biti mirno nastavljen.
 
Teško pristupačan i okružen morem grad [[Tir]] se odbijao predati. [[Opsada Tira]] trajala je sedam mjeseci, ali je zauzet [[332. pr. Kr.]]. Nakon zauzimanja grada oko 10.000 ljudi je masakrirano a svi preostali, oko 30.000, prodani su kao robovi. Krenuvši dalje na istok, Aleksandar je porazio Darija III. u [[bitka kod Gaugamele|bitci kod Gaugamele]] i zauzeo [[Perzepolis]] [[331. pr. Kr.]] nakon iscrpljujuće [[Bitka kod Perzijskih vrata|bitke kod Perzijskih vrata]] gdje ga je mjesec dana zadržao [[Ariobarzan]]. Kada se Darije htio predati ubio ga je njegov sluga [[Bes (satrap)|Bes]] i proglasio se njegovim nasljednikom kao [[Artakserkso V.]] Besa su [[329. pr. Kr.]] uhvatili Makedonaci i pogubili ga. Time je Perzijsko Carstvo bilo osvojeno. Aleksandar se proglasio nasljednikom [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]] i [[Babilon]] proglasio glavnim gradom svog carstva.
 
[[327. pr. Kr.]] Aleksandar je krenuo u novi vojni pohod, dalje na istok. Premda je ukupni broj ljudi iznosio više od 100.000 to je uključivalo i žene, djecu, zabavljače i ino. Vojna sila bila je oko 40.000 vojnika. Istočne dijelove bivšeg Perzijskog Carstva osvojio je bez većeg otpora. Dočekao ga je indijski vladar [[Por]]s velikom vojskom koja je uključivala i 200 ratnih slonova. [[Bitka kod Hidaspa]], [[326. pr. Kr.]], bila je krvava. U toj bitci poginuo je njegov slavni konj [[Bukefal]]. Slonovi su nabijali Makedonce kljovama dok su Makedonci slonove tjerali bakljama. U pomutnji koja je nastala slonovi su gazili i jedne i druge. Aleksandar je ipak pobijedio i zarobio Pora, a zatim oslobodio i prepustio civilnu upravu zemlje. U Indiji se sukobio i s [[Radžom]] koji je imao 50.000 pješaka i brojne ratne slonove. Aleksandar je svejedno pobijedio, ali ga se toliko dojmila Radžina hrabrost i to što mu se suprotstavio te ga nije ubio nego mu je vratio cijelo kraljevstvo. Koliko je daleko na istok dospio, nije poznato. Kada je Aleksandar namjeravao ići dalje na istok ''do kraja svijeta'' vojska je počela pokazivati znakove da postoji mogućnost pobune. Surova klima i tropske kiše smanjile su vojni moral. Aleksandar je pristao na povratak u Babilon. Prema [[legenda|legendi]], kada su ga vojnici odbili slijediti i odbacili oružje, Aleksandar se zatvorio u svoj šator i počeo plakati. [[323. pr. Kr.]] Aleksandar je planirao vojni pohod na sjever [[Afrika|Afrike]]. Vojska je već bila spremna, ali je Aleksandar iznenada umro.
 
=== Aleksandrova smrt ===
Anonimni suradnik