Semiramidini viseći vrtovi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izmjenjeno iz ''povijesničari'' u ''povjesničari''
Nema sažetka uređivanja
Oznake: smješci emoji mobilni uređaj m.wiki
Redak 1:
[[Datoteka:Ogrody semiramidy.jpg|mini|desno|300px|Semiramidini viseći vrtovi, umjetnička rekonstrukcija iz [[20. stoljeće|20. stoljeća]]]]
[[Datoteka:Hanging_Gardens_of_Babylon.gif|mini|desno|300px|Viseći vrtovi (asirski prikaz)]]
[[Datoteka:Hanging_Gardens_of_Babylon.jpg|mini|desno|300px|Prikaz Visećih vrtova iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]; u pozadini se vidi ''BabilonskaBabilonski kula'']]pišo 💩 ti što čitaš ovo ti si💩
 
'''Viseći vrtovi Babilona''' smatrani su za jedno od [[sedam svjetskih čuda]], i navodno ih je oko [[600. pr. Kr.]] dao sagraditi [[Nabukodonosor II.]] za svoju ženu [[Amitis od Medije]] koja je čeznula za svojom domovinom [[Medijsko Carstvo|Medijom]] ([[Iran]])<ref>[http://environment.yale.edu/documents/downloads/0-9/103foster.pdf Karen Polinger Foster: Rajski vrtovi: Flota i fauna na drevnom Bliskom istoku (''Gardens of Eden: Flora and Fauna in the Ancient Near East''), New Haven, Yale University, 1998., str. 320.-329. (PDF format)]</ref>. Druga teorija pak kaže kako su sagrađeni za [[Mitologija|mitološku]] kraljicu [[Semiramida|Semiramidu]] koja je vladala na prijelazu iz [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] u [[8. stoljeće pr. Kr.]]<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/254309/Hanging-Gardens-of-Babylon Viseći vrtovi Babilona (enciklopedija Britannica)]</ref>. Ove vrtove su opširno opisali [[Stara Grčka|starogrčki]] povjesničari [[Strabon]] i [[Diodor sa Sicilije]]. Od [[arheologija|arheoloških]] dokaza o postojanju vrta, postoje manji dokazi na mjestu gdje se nalazio [[Babilon]], no nedovoljno da bi se potpuno potvrdio tako velik i opsežan vrt. Vrtovi su ležali na četverokatnoj kuli. Po Strabonu svaka je strana bila 4 pletara duga. Unutar svakoga kata bili su čvrsti svodovi od crijepa koji su se oslanjali na snažne visoke stupove. Platforme terasa bile su izrađene od masivnih kamenih ploča različitih oblika, a odozgo prekriveni jednim slojem trske, a potom zalivene asfaltom. Na to je bio nasut debeli sloj plodne zemlje dovoljan da u njemu rastu čak i male šume. Katovi vrtova bili su spojeni stepenicama i pokriveni pločicama ružičaste i bijele boje. Stupovi su dosezali visinu i do 25m te je bilo dovoljno svjetlosti za raslinje. Na polijevanju ovih vrtova radilo je stotinjak robova po čitav dan vukući vodu iz [[Eufrat]]a pomoću sustava [[poluga]] i [[Pumpa|pumpi]].