Južnoslavenski jezici: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika ANIMREH (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nesmir Kudilovic
Oznaka: brzo uklanjanje
Ceha (razgovor | doprinosi)
Redak 34:
*Današnje [[srednjoslovačko narječje]] [[slovački jezik|slovačkog jezika]] je u osnovi južnoslavensko, odnosno ima bitne južnoslavenske osobine. <ref name="Lončarić81">[http://hrcak.srce.hr/file/103265 Rasprave ZHJ, sv. 21 (1995.)] [[Mijo Lončarić]]: Prostiranje kajkavštine u prošlosti, str. 81.</ref> Kad se prekinula slavenska sveza u Panonskoj nizini, na području današnje Mađarske, ti su se govori odvojili od ostatka Južnih Slavena te od onda pod utjecajem većinskog okružja Zapadnih Slavena primaju zapadnoslavenske osobine.<ref name="Lončarić81"/>
*Postojeći južnoslavenski nacionalni jezici iskristalizirali su se u [[slovenski jezik]], [[hrvatski jezik]], [[bošnjački jezik]], [[crnogorski jezik]], [[srpski jezik]], [[makedonski jezik]], [[bugarski jezik]].
*Prema dijalektološkom kriteriju južnoslavenske jezike možemo svrstati u sustave ili sisteme, slovenski jezični sustav obuhvaća slovensko narječje koje se sastoji od niza dijalekata na ozemlju od Koruške i Soče na zapadu do granice sa Republikom Hrvatskom na jugoistoku, dijalekti slovenskog jezičnog sustava neposredno uz hrvatsku granicu spadaju u prijelazne govore koji se nadovezuju na hrvatske dijalekte. Hrvatski jezik kao sustav obuhvaća prostor triju narječja koja su se ustrojila tijekom povijetipovijseti, to su [[kajkavsko narječje]] koje se sa svojim istočnim dijalektima nadovezuje na sjeverozapadne štokavske dijalekte što je izraženo u križevačko-podravskom dijalektu i u sjeverozapadnim govorima slavonskoga dijalekta. U južnim dijalektima kajkavsko narječje se nadovezuje na čakavsko u prigorskom, donjesutlanskom, goranskom, gornjemiranskom i srednjočakavskom dijalektu koji posjeduju i kajkavske i čakavske osobine tako da ne postoji jasna diferencijacija prema kajkavskom narječju. Jezični sustav hrvatskoga jezika nastavlja se na [[čakavsko narječje]] sa ulančanim nizom dijalekata povezanih na zapadu i sjeverozapadu sa kajkavskim a na istoku i jugoistoku sa štokavskim narječjem, u južnočakavskom dijalektu nema jasne diferencijalne crte prema zapadnoštokavskom dijalektu na koji se prirodno nadovezuje, i drugi zapadnoštokavski dijalekti i govori nadovezuju se na čakavske dijalekte. [[Štokavsko narječje]] hrvatskoga jezika obuhvaća zapadnoštokavske dijalekte, to su zapadnoštokavski ili (bosansko-dalmatinski), istočnobosanski ili (ščakavsko-jekavski), slavonski i istočnohercegovački dijalekt (koji je u stvari skupina dijalekata, dubrovački, žumberački, bjelovarsko-srednjoslavonski, glinsko-slunjski, pounjski, istočnoslavonski, stolačko-neretvanski, istočnohercegovački, krajiški) u kojemu se ističu hrvatski novoštokavsko ijekavski govori kao zasebni sa ikavsko-jekavskim osobinama i snažnim čakavskim elementima (u dubrovačkom dijalektu). U istočnohercegovačkom dijalektu je prijelazna crta prema istočnoštokavskim dijalektima.
*Na istoku hrvatskog sve do zapadnih dijelova srpskog i crnogorskog jezičnog sustava formirao se bošnjački jezični sustav koji se prostire od hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata i govora do istočnoštokavskih dijalekata, taj sustav ustrojavao se je od turske vladavine pa sve do današnjih dana a ubuhvaća islamizirano pučanstvo između Novog Pazara na istoku u Sandžaku i Bihaća na zapadu u turskoj Hrvatskoj, bez jasno diferenciranih crta prema zapadu i istoku. Glavnina sustava bošnjačkog jezika spada u istočnobosanski dijalekt s oko 55 % dok je osatak sustava u istočnohercegovačkom, zapadnoštokavskom i zetsko-sandžačkom dijalektu.
*Jugoistočno od hrvatskog i bošnjačkog jezičnog sustava prostire se crnogorski jezični sustav na istočnoštokavskom govornom prostoru zetsko-sandžačkog dijalekta i prijelaznih jugoistočnih ijekavskih govora istočnohercegovačkog dijalekta.