Bošnjačko-hrvatski sukob: Sarajevo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
iz članka HVO brigada Kralj Tvrtko
Redak 1:
'''Bošnjačko-hrvatski sukob''' na području [[Sarajevo|Sarajeva]] s bližom okolicom bio je jedan od manje poznatih mjesta ovog sukoba. Glavnina se zbila prije glavnih bitaka tog sukoba na području Srednje Bosne i u Hercegovini. Sukob je bio manjeg i promjenjivog intenziteta.
 
Tijekom velikosrpske agresije na BiH srbočetničke postrojbe su [[12. svibnja|12.]] i [[14. svibnja]] [[1992.]] pogodili stupsku crkvu nekolicinom zapaljivih projektila. Crkva je u potpunosti izgorjela i od nje su ostali samo samo nagorjeli zidovi, grede i klupe. Od izgaranja su preživjeli neki svetački kipovi i srećom je sačuvana zavjetna Gospina slika. U isto je vrijeme su srpski ekstremisti pogodili iz teškog naoružanja i razorili novosagrađeni samostan sestara karmelićanki u [[Azići]]ma. Prethodno su samostan opljačkali muslimanski ekstremisti. <ref name="Povijest župe Stup">[http://zupastup.com/povijest-zupe/ Župa Stup] ''Povijest župe''. Tekst napisan prema knjizi: Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća, Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski, BiH, 2004. </ref><ref name="Tulić">[https://www.vecernji.ba/nekada-naselje-hrvata-s-pet-tisuca-katolika-danas-je-prepolovljeno-296664 Večernji list BiH] Zlatko Tulić: ''Nekada naselje Hrvata s pet tisuća katolika, danas je prepolovljeno'', 5. lipnja 2011. (pristupljeno 25. veljače 2018.)</ref>
Redak 19:
 
6. studenoga 1993. GO HDZ Sarajevo uputio je priopćenje europskoj i svjetskoj javnosti da je tog dana u 6 sati ujutro izvršena agresija od strane pripadnika 1. korpusa ABiH, koju su sproveli uz zapovijed vrhovnog štaba ABiH. Napali su HVO istovremeno, vrlo podmuklo i na nekorektan način. Napad je bio na sve ljude, straže, objekte i obrambene crte u Sarajevu koje su držali pripadnici HVO. Napadača je bilo u odnosu 10:1. Razoružali su sve straže i zapovjedništvo HVO. Posebne postrojbe 1. korpusa ABiH, kojoj je povjerena zadaća u objektima HVO, ostavila je vidne tragove vandalizma. "Fizički su maltretirani pripadnici HVO, pojedincima su silom gurane pištoljske cijevi u usta, drugima su opet u usta gurana metalna hrvatska i vjerska znamenja da ih gutaju. Gažene su hrvatske zastave, uništena su sredstva veze, polupana vrata prostorija, opljačkana riznica, otuđeni ili uništeni prehrambeni artikli iz kuhinje i skladišta, oduzeti su svi papiri od vrijednosti i svo prateći dokumenti HVO. Sve je ovo urađeno da se zastraši hrvatski narod i na taj način da se kao konstruktivan natjera na poslušnost." Naglasili su iz GO HDZ da je ovo ABiH napravila u situaciji [[Opsada Sarajeva|totalne blokade grada]], čak i UNPROFOR-a. S obzirom da je 15 dana prije zapovjednik 1. korpusa ABiH Karavelić pohvalio HVO za doprinos Hrvata u obrani grada i za izuzetno dobru suradnju, postupak oko "reorganizacije" zapovjedništva Kralj Tvrtko ne samo da je bio ispod dostojanstva i profesionalno urađenih vojnih poslova, nego je to bilo izražavanje mržnje prema svim znamenjima hrvatskog naroda.<ref name="ZP Vitez53">[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf Ratni dokumenti] Zborno područje Vitez, Izvod iz prosvjeda Predsjedništva gradskog odbora HDZ Sarajevo od 6. studenoga 1993., str. 75-76. (pristupljeno 3. studenoga 2018.)</ref><ref>[[:s:Prosvjed Predsjedništva Gradskog odbora HDZ Sarajevo od 9. studenoga 1993. Predsjedniku RBiH i predsjedniku Vlade RBiH|Prosvjed Predsjedništva Gradskog odbora HDZ Sarajevo od 9. studenoga 1993. Predsjedniku RBiH i predsjedniku Vlade RBiH]]</ref>
 
Tog 6. studenoga Specijalne postrojbe MUP i Vojne policije Prvog korpusa Armije BiH upale si u vojarnu sarajevskog HVO-a u školi Alija Alijagić, u prostorije Glavnog stožera HVO-a Sarajevo i sjedište Vojne policije HVO-a Sarajevo.<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/VI-09.htm#II.T.6 6. XI 1993]</ref>
 
Zapovjedništvo I. korpusa Armije BiH, na sveopće iznenađenje hrvatskih kadrova u Sarajevu, priopćilo odluku o ukidanju Stožera HVO Sarajevo i formiranju Hrvatske brigade Kralj Tvrtko, u sastavu tog korpusa Armije BiH.<ref> Razoružana hrvatska brigada Kralj Tvrtko, Hrvatski list, Mostar, 17. studenog 1993. </ref>
 
== Izvori ==