Bošnjačko-hrvatski sukob: Sarajevo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 31:
Listopada 1993. sarajevski HVO je još držao svoje područje odgovornosti koje je bilo na potezu od Vrbanje mosta, duž Miljacke do Elektroprivrede BiH, te cijelom dužinom prema Grbavici koju su držali Srbi. Krajem listopada listopada 1993. godine zaoštrili su se odnosi između sarajevskog HVO-a i Prvog korpusa Armije BiH. Muslimansko političko vodstvo pripremalo se za gašenje sarajevskog HVO-a.<ref name="ČSP"/> No još polovicom tog listopada iz 1. korpusa ABiH pohvalili su HVO za suradnju. Pohvala nije bila iskrena, nego zavaravanje slabijeg ratnog saveznika kojem su spremali izdaju.
HVO je tražio svoju zonu odgovornosti, ali političko ozračje koje je tada vladalo u gradu, to nije dopuštalo. <ref name="hercegbosna">[https://www.hercegbosna.org/kolumne/politika/odlazak-iz-sarajeva-3262.html Portal Hrvata Bosne i Hercegovine] VL/ HB.org: ''Slavko Zec: Odlazak iz Sarajeva'', 6. travnja 2011. (pristupljeno 4. studenoga 2018.)</ref>
Zapovjedništvo [[Prvi korpus Armije RBiH|I. korpusa]] [[Armija BiH|Armije BiH]], na sveopće iznenađenje hrvatskih kadrova u Sarajevu, u studenom [[1993.]] godine, priopćilo je odluku o ukidanju Stožera [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] i preimenovanju HVO brigade Kralj Tvrtko u [[Hrvatska brigada Kralj Tvrtko|Hrvatsku brigadu Kralj Tvrtko]], u sastavu tog korpusa [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].
Line 40 ⟶ 42:
Zapovjedništvo I. korpusa Armije BiH, na sveopće iznenađenje hrvatskih kadrova u Sarajevu, priopćilo odluku o ukidanju Stožera HVO Sarajevo i formiranju Hrvatske brigade Kralj Tvrtko, u sastavu tog korpusa Armije BiH.<ref> Razoružana hrvatska brigada Kralj Tvrtko, Hrvatski list, Mostar, 17. studenog 1993. </ref>
Velik broj pripadnika HVO-a nije se pomirio s tom odlukom te je pokušao izaći iz Sarajeva. Zarobila ih je srpska vojska. Odvela ih je u zarobljeničke logore.<ref name="hercegbosna"/>
Zločinački pothvat protiv Hrvata nije stao s gašenjem. Progon je trajao. Pripadnike HVO-a skupa sa zapovjedništvom brigade Armija BiH zarobila je. Zapovjednika Slavka Zelića zatočila je u zatvoru. Protiv njega su muslimansko-bošnjačke vlasti organizirale [[Montirani politički sudski postupak|montirani sudski proces]].<ref name="ČSP"/><ref> Slavko ZELIĆ: ''HVO u obrani Sarajeva 1992.-1993. (prilozi za istraživanje uloge HVO-a u obrani Sarajeva i BiH, Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Memoarsko gradivo knjiga 9.'', Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata i Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Zagreb – Mostar, 2014., 13. poglavlje: „U zatočeništvu“ (str. 111.-119.)</ref>▼
▲Zločinački pothvat protiv Hrvata nije stao s gašenjem brigade. Progon je trajao. Pripadnike HVO-a skupa sa zapovjedništvom brigade Armija BiH zarobila je. Zapovjednika Slavka Zelića zatočila je u zatvoru. Protiv njega su muslimansko-bošnjačke vlasti organizirale [[Montirani politički sudski postupak|montirani sudski proces]].<ref name="ČSP"/><ref> Slavko ZELIĆ: ''HVO u obrani Sarajeva 1992.-1993. (prilozi za istraživanje uloge HVO-a u obrani Sarajeva i BiH, Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Memoarsko gradivo knjiga 9.'', Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata i Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Zagreb – Mostar, 2014., 13. poglavlje: „U zatočeništvu“ (str. 111.-119.)</ref>
U prosincu 1993. je zbog vrlo teške situacije većina sarajevskih Hrvata je prihvatila naziv hrvatske brigade „Kralj Tvrtko“ koja je djelovala u sastavu Armije BiH. Za takvo odvijanje radnej glavni i odgovorni krivci su [[Stjepan Kljuić]] i [[Ivo Komšić]], koji su se priklonili politici Alije Izetbegovića.
Nakon što je sarajevski HVO bio stavljen pod zapovjedništvo ARBiH dolazi do masovnog napuštanja Sarajeva kako pripadnika HVO-a, tako i civilnoga hrvatskog stanovništva. Uhićenje i razoružavanje pripadnika postrojbi sarajevskog HVO-a prelilo je čašu. Naime, poznato je daje nakon tog događaja nastupio najveći egzodus Hrvata iz Sarajeva.<ref name="hercegbosna"/>
Obustavom neprijateljstva između Hrvata i Muslimana-Bošnjaka nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] [[18. ožujka]] [[1994.]] nije završila agonija sarajevskih Hrvata. Zapovjednik HVO-a Sarajevo Slavko Zelić razmijenjen je u Mostaru tek 29. ožujka 1994. godine, pod nadzorom UNPROFORA. <ref name="ČSP"/><ref> Slavko ZELIĆ: ''HVO u obrani Sarajeva 1992.-1993. (prilozi za istraživanje uloge HVO-a u obrani Sarajeva i BiH, Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Memoarsko gradivo knjiga 9.'', Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata i Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Zagreb – Mostar, 2014., 14. poglavlje: „Razmjena“ (str. 121.-130.)</ref>
Za razliku od drugih stradalnika rata koji su bili pripadnici HVO-a, sarajevski razvojačeni branitelji iz HVO-a nisu sasvim niti zadovoljavajuće riješili svoja prava. Ni 2011. još nije bio realiziran projekt izgradnje spomenika poginulim pripadnicima sarajevskog HVO-a, premda su za obranu grada Sarajeva svoje živote dala 102 pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane. Idejni projekt spomenika napravio je Dane Vuković, građevinski inženjer koji je također bio pripadnik sarajevskog HVO-a. Čeka se još samo na urbanističku dozvolu. Spomenik bi se trebao izgraditi na lokaciji općine [[Novo Sarajevo]], između župne [[Crkva Presvetog Trojstva u Sarajevu|crkve Presvetoga Trojstva]] i salona Šipad.<ref name="hercegbosna"/>
▲U prosincu 1993. je zbog vrlo teške situacije većina sarajevskih Hrvata je prihvatila naziv hrvatske brigade „Kralj Tvrtko“ koja je djelovala u sastavu Armije BiH. Za takvo odvijanje radnej glavni i odgovorni krivci su [[Stjepan Kljuić]] i [[Ivo Komšić]], koji su se priklonili politici Alije Izetbegovića. Obustavom neprijateljstva između Hrvata i Muslimana-Bošnjaka nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] [[18. ožujka]] [[1994.]] nije završila agonija sarajevskih Hrvata. Zapovjednik HVO-a Sarajevo Slavko Zelić razmijenjen je u Mostaru tek 29. ožujka 1994. godine, pod nadzorom UNPROFORA. <ref name="ČSP"/><ref> Slavko ZELIĆ: ''HVO u obrani Sarajeva 1992.-1993. (prilozi za istraživanje uloge HVO-a u obrani Sarajeva i BiH, Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Memoarsko gradivo knjiga 9.'', Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata i Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Zagreb – Mostar, 2014., 14. poglavlje: „Razmjena“ (str. 121.-130.)</ref>
== Izvori ==
| |||