Mihovil Tomandl: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
 
== Životopis ==
Rodio se u Brčkom od oca Josipa i majke Katarine rođ. Pletenac. Obitelj mu se preselila u Pančevo 1909. godine. U Zemunu je pohađao gimnaziju. Djelovao i kao novinar. Još kao mlada gimnazijalca privukli su ga novinarstvo i publicistika te je tad objavio brojne napise za različite listove. Ratovi su mu prekidali karijeru, no ni to ga nije spriječilo pridonijeti narodu s kojim se srodio. U prvome svjetskom ratu bio je zarobljen u Aradu, poslije na talijanskom bojištu. Uređivao je tjednik [[Pančevac]] i novine [[Narodna sloga]], primjerci kojih se čuvaju u gradskoj knjižnici u Pančevu. Studirao pravo u Beču i Zagrebu, gdje je 1923. stekao naslov doktora pravnih znanosti. Poslije studija vratio se u Pančevo. U međuratnom razdoblju bio je pravnik. Zaposlio se na Okružnom i Osnovnom sudu. Pravničku karijeru nastavio je kao odvjetnik. Nije zaboravio sunarodnjake Hrvate u južnome Banatu. U tjedniku Pančevac od 11. srpnja 1920. godine na prvoj stranici objavio je latinični tekst pod nazivom ''Naši Šokci'' u kojemu je spomenuo Hrvate iz [[Starčevo|Starčeva]], [[Neuzina|Neuzine]], [[Glogonj|Glogonja]] i [[Opovo|Opova]], naglasivši potrebu pružiti im pomoć u prilagodbi novim društvenim uvjetima. 1930-te je počeo radeći i znanstveno istraćivajući glazbene i kazališne teme. Pisao je o političkoj i kulturnoj povijesti Vojvodine od XVIII. do XX. stoljeća. Većinom je pisao o Pančevu i Novom Sadu. Aktivirao se u političkom životu. U svezi sa [[Somborska rezolucija|Somborskom rezolucijom]], održana je konferencija u Novom Sadu na kojoj je donesena 28. prosinca 1932. [[Novosadska rezolucija]]. Tekst Rezolucije nije objavljen sve do 1935. godine, kad je osnovana Vojvođanska fronta. Tomandl je nazočio toj konferenciji. Predstavnici vojvođanskih HSS-ovaca inzistirali su da [[Zagrebačka rezolucija]] bude osnova pri izradi rezolucije s ovog sastanka, dr [[Žarko Jakšić]] predložio je organiziranje Vojvođanske stranke koja bi se bavila pravim vojvođanskim političkim interesima, a prijedlogu su se pridružili su se i dr D. Popović, dr V. Stanković i dr M. Tomandl. U drugome svjetskom ratu bio je u logoru "Svilara" u Pančevu. Nakon rata svjedočio o nacističkim zločinima nad spomenicima kulture u Pančevu. Poslije drugoga svjetskog rata radio je u Upravi narodnih dobara. Onamo su od svakamo stizali brojni predmeti. Njegovom zaslugom spriječio je da vrijedni predmeti ne završe na pogrješnim mjestima, nego ih je proslijedio kamo treba, u u muzej Pančeva. Pančevu i Srbiji ostavio je brojne dragocjene knjige. Bavio se povijesnom znanošću i pokazao se kao izvrsni povjesničar. Pridonio čuvanju pančevske kulturne baštine (autora autora [[Srđan Božović|Srđana Božovića]] i [[Damir Prašnikar|Damira Prašnikara]] i dr.). Od 1944. do 1953. čelnik Gradske knjižnice u Pančevu koju je postavio na suvremene temelje. 1953. i 1954. bio je kao upravnik Gradske državne arhive, gdje je kao [[arhivist]] i stručni suradnik djelovao do umirovljenja. Aktivirao se i u političkom životu. Umro je u Pančevu.<ref name="srbijadanas"/><ref name="HR"/>
<ref>(srp.) [https://www.kcns.org.rs/agora/novosadska-rezolucija-1932/?lng=lat Kulturni centar Novog Sada] Saša Marković: ''Novosadska rezolucija 1932.'', 24. kolovoza 2017. (pristupljeno 6. studenoga 2018.)</ref>
 
Pokopan je na pančevskom katoličkom groblju. [[Udruga banatskih Hrvata, Zrenjanin|Udruga banatskih Hrvata]] iz Zrenjanina uvrstila ga je na listu godišnjica hrvatskih velikana u 2018. godini koju je pripremio [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]]. Priredbe kojim se obilježava ta obljetnica realiziraju se uz pomoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.<ref>(srp.) [https://www.pancevo.city/kultura/svecanost-u-znak-secanja-na-dr-mihovila-tomandla/ Pančevo.city] ''Svečanost u znak sećanja na dr Mihovila Tomandla '', 18. svibnja 2018. (pristupljeno 6. studenoga 2018.)</ref>