Franziska Lechner: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
 
== Životopis ==
Rodila se [[1. siječnja]] [[1833]]. u Edlingu kraj Wasserburga u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Odrasla je u [[Kršćanstvo|kršćanskoj]] [[obitelj]]i i rano odlučila posvetiti život [[Rimokatolička Crkva|crkvi]]. Sa 16 godina, 1849., ušla je u [[Družba Siromašnih školskih sestara naše Gospe|Družbu Siromašnih školskih sestara naše Gospe]] u kojoj je bila 12 godina, nakon čega je izašla jer je mislila da je njezina karizma nešto drugo. Od 1865. djelovala je na institutu u Švicarskoj svećenika Johanna Fidela de Pozza.<ref name="mdtm">[https://www.md-tm.ba/clanci/sarajevo-jubilarna-godina-kceri-bozje-ljubavi Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan] ''Sarajevo JUBILARNA GODINA KĆERȊ BOŽJE LJUBAVI'', 21. prosinca 2017. (pristupljeno 5. studenoga 2018.)</ref> Osnovala je u [[Beč]]u, na Gospino prikazanje, 21. studenoga [[1868]]. redovničku zajednicu Kćeri Božje ljubavi. Za Družbu je preuzela pravila sv. Augustina. Od 1884. je godine Družba je papinskoga prava.<ref name="mdtm"/> Na poziv nadbiskupa vrhbosanskog, dr. [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]], došla je travnja 1882. godine.<ref name="mdtm"/> Iste godine poslala je časne sestre svoje redovničke zajednice u [[Sarajevo]], [[1882]], gdje je na obližnjim Palama otvorila [[samostan Marijin dom na Palama|samostan Marijin dom]].<ref name="palelive">[http://www.palelive.com/vjerski-objekti/katolicka-crkva-sv-josipa-na-palama Palelive] ''Katolička crkva Sv. Josipa na Palama'' (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref> U Sluzi Božjemu Josipu Stadleru našla je sugovornika koji je shvatio njenu karizmu. S. Franziska primila je Bosnu i Hercegovinu k srcu, jer je u njoj vidjela plodno mjesto. Toliko je zavoljela da je u nju došla 20 puta i u njoj šest podružnica Bečke provincije Božje providnosti.
U Sarajevu je 1882. osnovala [[Zavod sv. Josipa u Sarajevu|Zavod sv. Josipa]] na Banjskom brijegu. Na Slatini u Sarajevu osnovala je [[Ekonomija Kćeri Božje jubavi Betanija u Sarajevu|ekonomiju Betanija]]. Park je oduzet, ali i danas nosi ime Betanija. U Tuzli je osnovala osnovnu školu 1883. iz koje je izrastao [[Zavod Kraljice sv. Krunice u Tuzli|Zavod Kraljice sv. Krunice]]. 1884. je u Breškama kod Tuzle osnovala [[Samostan Emaus u Breškama|samostan Emaus]] i školu. Kod Tuzle je iste godine podigla [[Samostan Josipovac u Tuzli|samostan Josipovac]] s ekonomijom, danas usred grada. Godinu prije nego je umrla, 1893., otvorila je [[Zavod sv. Augustina u Sarajevu|Zavod sv. Augustina]], današnju Srednju glazbenu školu u Stadlerovoj 1.
Zamah njena rada nastavio se i poslije njene smrti: 1907. osnovan je [[samostan Antunovac na Ilidži|samostan Antunovac]] na Ilidži s ekonomijom, 1911. na Palama [[Samostan Marijin dom na Palama|samostan Marijin dom]] , 1939. samostan u Novom Sarajevu te 1940. samostan u Zavidovićima.
<ref name="mdtm"/>
Kasnije su osnovale [[samostan]] i u [[Zagreb]]u, koji postoji i danas. Slogan s. Franziske bio je: „Činiti dobro, darivati radost, usrećivati i voditi u nebo”. Preminula je [[14. travnja]] [[1894]]. u Breitenfurtu kraj Beča. Pokrenut je postupak da se proglasi blaženom i [[Svetac|svetom]].
 
== Izvori ==