Hlapljenje: razlika između inačica

 

[[datoteka:Watervapor cup.jpg|mini|desno|250px|Isparena voda u zraku se [[Ukapljivanje plinova|ukapljuje]] u obliku [[aerosol]]a.]]

 

'''Hlapljenje''' je prelaženje [[kemijska tvar|kemijske tvari]] iz [[Tekućine|tekućega]] u [[plin]]ovito [[agregatno stanje]] bez [[Vrenje (fizika)|vrenja]], na temperaturi nižoj od [[vrelište|vrelišta]]. Iako na temperaturi nižoj od vrelišta prosječna [[kinetička energija]] [[molekula]] tekućine nije dovoljna za napuštanje tekućine, neke, najbrže, molekule imaju dovoljnu kinetičku energiju da se mogu odvojiti od površine tekućine i nastaviti se gibati slobodno. Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula u tekućini smanjuje i [[temperatura]] tekućine opada. Brzina hlapljenja veća je što je viša temperatura tekućine i niži [[tlak]] izvan tekućine. <ref> '''hlapljenje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25805] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Hlapljenje je to veće što je veća [[površina]] tekućine, što je veća [[brzina]] [[vjetar|vjetra]] iznad tekućine (propuh) i što je viša temperatura. Osim toga, hlapljenje ovisi o vrsti tekućine, na primjer [[alkoholi|alkohol]] hlapi brže od [[voda|vode]], a [[Eteri|eter]] još brže od alkohola. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>