Wikipedija

Speleologija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Dexbot (razgovor | doprinosi)
5.958 edits
m Removing Link FA template (handled by wikidata)
m ažurirao sam podate o najduljoj špilji, te o dubini Slovačke jame. Takošer sam ispravio deklinaciju jame Velebite
Redak 47:
Ekspedicije u [[Lukina jama|Lukinu jamu]] u [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|NP Sjeverni Velebit]] organizirala je Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza od 1993-1995. godine. Jamski sustav Lukina jama-Trojama istražen je do dubine 1392 m što ga je u trenutku istraživanja svrstalo na 9. mjesto na listi najdubljih jama na svijetu, a i danas je najdublja jama u Hrvatskoj. Na dubini 1349 m Zoran Stipetić-Patak i Teo Barišić preronili su 1994. godine 57 m dug i 6 m dubok sifon u tada uronu na najvećoj dubini u jami na svijetu.
 
U 13201324 metara dubokoj Slovačkoj jami na Sjevernom Velebitu istraživalo se od 1995. do 2002. godine, ate u2017 i 2018. U 788 m dubokoj jami Amfori na Biokovu od 1998. do 2002. godine., Godinea godine 2003. otkrivena je u NP Sjeverni Velebit jama Velebita, treća jama dublja od 1000 m u Hrvatskoj, koja je istražena do dubine 1026 m, a istraživanja još traju. U [[Velebit|Velebiti]]u je pronađena vertikala duboka 513 metara (koja je po podacima 2007. godine najdublja podzemna vertikala na svijetu). Do 2008. godine u Hrvatskoj je istraženo 14 jama dubljih od 500 metara.
 
Najveći broj dubokih jama nalazi se na planini Velebit. NajduljaNajdulji hrvatskahrvatski špilja,objekt 16,4je 36 km dugačak Špiljski sustav ĐulinKita ponorGaćešina-Medvedica Draženova puhaljka, nalazi se ispodna Crnopcu ( jugoistočni Velebit. To je najveće istraživanje u povijesti naše speleologije. Provode ga članovi SO sv. Mihovil, uz pomoć gradadrugih Ogulinadruštava. Od špilja s najvećim podzemnim prostorima izdvajaju se speleološki objekti na Crnopcu (Južni Velebit), Munižaba s volumenom 1,8 milijuna m<sup>3</sup>, Burinka s 1,1 milijun m<sup>3</sup>, Kita Gaćešina s 0,8 milijuna m<sup>3</sup>.
 
O okviru rada KS HPS i njenih članica, prva ekspedicija u inozemstvo organizirana je 1982. godine u 1160 m duboku jamu Berger u Francuskoj, a slijedile su ekspedicije u [[Maroko]] 1983., u [[Turska|Tursku]] 1985., Picos de Europa u Španjolskoj 1986. i 1995., u [[Kina|Kinu]] 1989., u [[Austrija|Austriju]] 1990., u Južnu Ameriku 1995., u [[Meksiko]] 1997., 1999., 2004., na [[Madagaskar]] 2001., u Laos 2002., u jamu Jean Bernard u Francuskoj 2002 i 2003., na Kubu 2004/2005.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Speleologija"