Tordinci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
dodan izvor i podatak o br. stan. 2011., sređivanje |
||
Redak 1:
{{Općina
|ime = Tordinci
|županija = [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]
|broj stanovnika = 2.251
|broj stanovnika2011. = 2.032 (općina) <ref name="DZS">[https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup16_4588.html DZS. Popis stanovništva 2011. godine. Pristupljeno 10. studenog 2018. godine]</ref> <br/>739 (naselje)<ref name="DZS"/>
|načelnik = Željko Matanović ([[SDP]])
|poštanski broj = 32 214
|z. širina = 45.37
|z. dužina = 18.80
| }}
'''Tordinci''' su općina u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]], [[Hrvatska|Hrvatska]]
== Zemljopis ==
== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine samo naselje je imalo 739 stanovnika a cijela općina 2.032 stanovnika.
== Uprava ==
Općina Tordinci se sastoji od naselja:<br>
* [[Tordinci]], * [[Antin]], * [[Korog]] i * [[Mlaka Antinska]] == Povijest ==
Line 20 ⟶ 28:
U sačuvanim [[povijest|povijesnim]] ispravama Tordinci se spominju prvi put godine [[1269.]] godine, tada su žitelji toga sela bili “jobagiones” tj. [[kralj]]evi udvornici. Oni su svake godine morali jedan dio svojega prihoda slati u [[Budim]] za kraljev dvor. [[Crkva]] je u Tordincima postojala već 1305.godine Da je to [[selo]] bilo oveće razabiremo iz količine crkvenog poreza, što ga je godine 1333., 1334. i 1335. u Tordincima ubrao [[papa|papin]] legat. On u svojem iskazu spominje, da je tada u Tordincima bio župnik Toma.
Tijekom [[14. stoljeće|14]]. i [[15. stoljeće|15. stoljeća]] pripada veći dio tordinačkoga zemljišta velikaškoj obitelji Osl, koja je inače posjedovala znatna imanja u zapadnoj [[Ugarska|Ugarskoj]]. Obitelj Osl provela je godine 1359. diobu svojih imanja. Iz ove isprave doznajemo imena nekih njihovih kmetova u Tordincima. Kako ovi kmetovi nose hrvatska narodna imena, smijemo zaključiti, da su Tordinčani godine 1359. bili čisti [[Hrvati]], premda njihovo selo nosi madžarski korijen "Tord", koji je možda nastao od hrvatskog imena
Drugi put su članovi obitelji Osl proveli diobu svojih imanja godine 1422. Isprava o toj diobi dokazuje, da su tada na području Tordinaca postojale potpune 44 sesije tj. kmetska selišta. Osim [[kmet]]ova stanovahu godine 1422. u Tordincima također neki plemićki službenici, koji su posjedovali oko 15 sesija zemlje.
Line 28 ⟶ 36:
Nastojanjem [[katoličanstvo|katoličkoga]] svećenika Šimuna Matkovića vratilo se do godine [[1612]]. u katoličku crkvu nekoliko obitelji u Tordincima, a još više u okolnim mjestima. Turci su iz Vukovara i susjednih mjesta bili prvi put protjerani godine [[1687]]. kada je u Tordincima bilo oko 60 kuća. Turci se vratiše natrag godine 1690., ali su već naredne godine 1691. bili ponovno otjerani. Za tih borbi nisu Tordinčani toliko stradali koliko katolički žitelji obližnjih sela. Čim su pak Turci konačno napustili Slavoniju počeli su mnogi kalvini u okolici Vukovara, Osijeka i Valpova prelaziti u katoličku crkvu. Dok su Mađari i nadalje ostali kalvini, svi su Hrvati napustili [[kalvinizam]] osim jednoga dijela Tordinčana. Tako je nestalo kalvinskih župa u hrvatskim selima po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u. Nije se mogla održati niti kalvinska župa u Tordincima. Kalvini toga sela spadahu pod mađarsku župu u Korođu, te su 1868. godine obnovili svoju župu u Tordincima. Katolički žitelji Tordinaca svake su godine bivali sve brojniji. Oni su isprva spadali pod franjevačku župu u Vukovaru; ali su već godine 1737. osnovali posebnu katoličku župu u Tordincima, gdje su godine 1738. sagradili i župnu crkvu [[Trojstvo|presv. Trojstva]]. Području katoličke župe u Tordincima pridijeljeno je i susjedno selo Antin. Partronat tordinačke župe pripada vukovarskom vlastelinstvu.
Tordinci su teško stradali u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Prvi napad na Tordince bio je [[6. rujna]] 1991. godine. Hrvatske su snage u blizini Tordinaca odbile velikosrpski napad. Agresor je pretrpio velike gubitke. Padom susjednog sela [[Antin]]a u okupatorske ruke, Tordinci su došli u težak položaj jer su se našli u potpunom okruženju. 25. listopada 1991. bio je najveći agresorski napad na selo. Velikosrbi su napali iz više smjerova i pretrpili velike gubitke u toj [[bitka kod Tordinaca 1991.|bitci]]. Poslijeratne informacije govorile su o 180-200 vojnika JNA, šest tenkova , tri transportera i još je jedan dio tenkova onesposobljen. Frustrirani neuspjehom, nakon napada, agresori su odlučili pobiti civile iz Antina koje su do tada mirno držali u zarobljeništvu. Hrvatske snage povukle su se zbog nedostatka protuoklopnog naoružanja, a velikosrpski agresor zauzeo je selo tek u narednih dan-dva. Uslijedio je niz zločina. Agresori su tih dana ubili
[[Masovna grobnica]] iz Domovinskog rata nalazi se ispred crkve Presvetog Trojstva. U njoj je 13 godina poslije pokolja ekshumirano 208 žrtava [[masovna grobnica u Tordincima|srpske agresije]].<ref>[http://www.tordinci.hr/upload/paragraf62/tak1_web.pdf TAK, glasilo općine Tordinaca br.1/2007.] Masovna grobnica ispred tordinačke crkve/ Križni put od Tordinaca do Ćelija<br> Velikosrbi su ubijene Tordinčane zakopali u nekoliko masovnih grobnica od kojih je najveća u središtu Tordinaca koju će kasnije pobunjeni Srbi izmjestiti izvan mjesta, a Vladin ured za nestale otkriti i ekshumirati 2004. godine.</ref> (vidi [[popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu]]).
| |||