Vukovar: razlika između inačica

 

U Vukovaru je ostalo naseljeno pedesetak kuća. U opustošeni vukovarski kraj vraća se starosjedilačko i novodoseljeno hrvatsko pučanstvo mahom iz Hercegovine. U neka opustjela mjesta naseljavaju se pravoslavni [[Srbi]], koje iz potrebe za radnom snagom prihvaća bečki dvor. U 18. i 19. stoljeću naseljava se i znatan broj [[Nijemci|Nijemaca]], [[Mađari|Mađara]], [[Židovi|Židova]], [[Rusini|Rusina]], [[Slovaci|Slovaka]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]]. Tako ovo hrvatsko područje postaje nacionalnim sastavom višenacionalno. Hrvatske zemlje sada su u sastavu habsburškog carstva. Carica [[Marija Terezija]] obnovila je [[1745.]] godine slavonske županije, koje su pod upravom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i [[ban]]a, ali pod pritiskom Mađara. Vukovar je sjedište velike [[Srijemska županija|Srijemske županije]], koja se protezala između Dunava i [[Sava|Save]], na istoku sve do [[Zemun]]a, na zapadu do [[Osijek]]a, osim područja [[Vojna krajina|Vojne krajine]].

 

[[Datoteka:Stari_Vukovar_41.jpg|mini|lijevo|Dvorac Eltz, rano 20. stoljeće]]

 

Vukovarski kraj ima izvanredne uvjete za agrarnu proizvodnju. Još krajem 19. stoljeća gotovo 80% pučanstva živi od zemljoradnje. Vlastelinstvo grofova Eltz uznapreduje proizvodnju, sto utječe i na mala seoska gospodarstva. Pored osnovne proizvodnje žitarica, vinogradarstvo je važna gospodarska grana. Vukovarska i iločka kvalitetna vina priznata su na svjetskim gospodarskim izložbama. U govedarstvo se uvode najbolje mliječne pasmine, a ovdje su i čuvene ergele konja poznate u svjetskim razmjerima.

 

Od [[1840.]] godine Vukovar je uključen u stalni parobrodarski promet na Dunavu. Od [[1878.]] godine priključen je na željeznički promet. Vukovarska luka je najveća pretovarna luka u hrvatskim krajevima. Kao i u drugim hrvatskim, posebno slavonskim krajevima, u Vukovaru se sporo razvijala industrija. Intenzivnija primjena parnih strojeva je u drugoj polovici 19. stoljeća i to više u zemljoradnji nego u industriji. Na spori razvoj industrije utječe nedostatak kapitala. Štedionica u Vukovaru osnovana je [[1861.]] godine. Prvo veliko industrijsko poduzeće Vukovarska kudjeljara proradilo je tek [[1905.]] godine. Iz ovih pogona Vukovar dobiva električnu energiju od [[1909.]] godine.