Sociologija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Upis etimologije riječi "sociologija" |
m dodao izvor |
||
Redak 2:
'''Sociologija''' je [[znanost]] koja proučava [[društvo|društva]] i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi. <ref name="Fanuko, 2009"> Fanuko, Nenad (2009). ''Sociologija''. Zagreb: Profil.</ref>
Riječ ''sociologija'' skovao je francuski sociolog i filozof [[Auguste Comte]]<ref>[https://www.hrleksikon.info/definicija/sociologija.html sociologija], hrleksikon.info, pristupljeno 15. studenoga 2018.</ref> početkom 19. stoljeća. Nakon toga ona se počinje oblikovati kao posebna znanstvena disciplina. Sama riječ sastoji se od grčkog i latinskoga dijela. Grčki dio dolazi od ''logos'', što znači govor, riječ, pojam, misao, razum, i označava znanost. Latinski dio dolazi od ''socius'', što znači drug, a iz toga imamo i ''societas'' - društvo. Prije početka 19. stoljeća ne postoji sociologija kao poseban skup znanja i metoda koji bi se razlikovao od proučavanja društva u okviru ekonomije, filozofije, povijesti ili prava. <ref name="Fanuko, 2009" />
Sociologija nas uči da ono što smatramo prirodnim, nužnim, razumljivim samim po sebi ne mora biti takvo, upozorava nas da trebamo proširiti vidokrug i izdići se iznad svakodnevnog iskustva. Ona objašnjava način na koji se pojedinačni životi i osobne brige isprepleću s javnim, društvenim pitanjima. Američki sociolog '''[[Charles Wright Mills]]''' nazvao je to '''[[sociološka imaginacija|sociološkom imaginacijom]]'''. <ref name="Wrigth Mills, 1959"> Cecile, Wrigth Mills (1959). ''The sociological imagination''.</ref> Sociološka imaginacija iz pojedinačnog vidi mogućnost za generalizaciju, ona povezuje individualno iskustvo sa širim društvom.
Redak 113:
* '''Sociometrijski postupak''' se koristi u okviru [[sociometrija|sociometrije]], koja je jedno od shvaćanja u okviru [[psihologija|psihologističkog]] smjera u sociologiji. Autor ovog shvaćanja je [[SAD|američki]] psihijatar i sociolog [[Jacob Moreno]]. Postupak se zasniva na otkrivanje strukture odnosa (tipa simpatije, autoriteta, ugleda, i tako dalje) unutar male društvene skupine. Rezultati se grafički prikazuju na [[sociogram]]ima.
* '''Analiza sadržaja''' odnosi se na analizu dokumenata, to jest [[informacija]]. Postoji '''kvantitativna''' analiza (u kojoj se određuje količina podataka u funkciji vremena, položaja i drugog) i '''kvalitativna''' analiza (u kojoj se određuje vrsta podataka, na primjer pozitivni, negativni ili neutralni).
{{Izvori}}
== Literatura ==
* dr. Nenad Fanuko, "Sociologija: udžbenik za gimnazije"
* Anthony Giddens, "Sociologija"
▲{{Izvori}}
<!-- internacionalni linkovi -->
| |||