Bleiburška tragedija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Disambiguated: Roosevelt → Franklin Delano Roosevelt |
|||
Redak 139:
{{izvor}}
Makar je činjenica da se Bleiburg dogodio nakon kapitulacije Njemačke, valja opaziti da su jugoslavenske komunističke snage i nakon 1945. godine imali teških muka s pripadnicima profašističkih trupa koji su se povukli u šume. Tako se uzima da je tek [[12. ožujka]] [[1946.]] konačno slomljen gerilski četnički otpor, hvatanjem četničkog [[Draža Mihajlović|''đenerala'' Draže Mihajlovića]], pa je možda ispravno reći da je rat na području Jugoslavije trajao sve do tada. Također je i dio ustaša - tzv. [[Križari (gerila)|"križari"]] - na sličan način vodio gerilsku borbu protiv komunista; neki čak do 1950. godine. Jedan od razloga za događaje u Bleiburgu i nakon njega možemo vidjeti u strahu Titove vlade da će tamo zarobljene osobe u slučaju povratka kući pokrenuti slični gerilski pokret.
1998. godine istaknuti [[Crna Gora|crnogorski]] komunist i jugoslavenski vojni časnik [[Vlado Dapčević]] u TV intervjuu objašnjavajući o djelovanju NOVJ na kraju rata: “Mi smo jednako štitili Srbe od ustaškog noža i okupatorskog metka, kao i Muslimane od četničkog noža. Štaviše, mi smo sto puta surovije postupali sa ustašama, nego sa četnicima. Mi smo pobili 90% ustaša, a u samo tri dana streljali smo preko 30 hiljada ustaša 45. godine kod Maribora. A uhvatili smo kompletnu Vladu Draže Mihailovića i niko od njih nije bio suđen na smrt, svi su suđeni na vremenske kazne i svi su izašli iz zatvora.” Zašto je vrh Komunističke partije i Josip Broz Tito - koje V. Dapčević u intervjuu spominje kao kreatore takve politike - odlučili tako postupati, može se pripisivati bilo njihovoj osobitoj mržnji prema hrvatskim nacionalistima, bilo prosudbi da baš od Hrvata dolazi osobita opasnost za opstanak njihovog projekta komunističke Jugoslavije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/partizanski-zlocini-u-tri-dana-strijeljali-smo-30-000-ustasa-cetnike-smo-zarobili-ali-nitko-nije-ubijen/|title=(s ugrađenom video snimkom intervjua V. Dapčevića) PARTIZANSKI ZLOČINI: U tri dana strijeljali smo 30. 000 ustaša, četnike smo zarobili, ali nitko nije ubijen|author=|date=7. listopad 2007. (videosnimka iz 1998. godine)|work=|language=|publisher=Maxportal|accessdate=16. studenog 2018.}}</ref>
Motivacija Britanaca je manje jasna, ali je poznato da su i oni, i Amerikanci odbijali prihvatiti predaju njemačkih postrojbi sastavljenih od državljana SSSR-a: pripadnici tzv. [[Ruska oslobodilačka armija|Ruske oslobodilačke armije]] generala [[Andrej Vlasov|Vlasova]] uspijevali su izbjeći teškoj sudbini jedino ukoliko bi ih niži časnici i obični vojnici pustili da se pojedinačno razbježe po Njemačkoj; naime su na [[Konferencija u Jalti|Jalti]] u veljači 1945. god. i Amerikanci i Britanci pristali upravo tako postupiti s državljanima SSSR.
| |||