Pametna zgrada: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 6:
Sržne funkcionalnosti sustava automatizacije zgrade održavaju klimu zgrade unutar navedenih raspona, osvjetljavaju sobe na temelju rasporeda boravka ljudi u sobi, prate rad uređaja i njihove kvarove u svim sustavima, te obavještavaju osoblje zaduženo za održavanje o kvarovima. Sustav automatizacije zgrade trebao bi smanjiti troškove korištenja energije i održavanja naspram ne kontroliranih zgrada. Većina poslovnih i industrijskih zgrada nakon 2000. godine sadrže sustav automatizacije. Puno starih zgrada adaptirano je novim sustavima automatizacije koji su uglavnom financirani energetskim uštedama te uštedama zbog pravodobnog otkrivanja kvarova.
Poslovne i industrijske zgrade su se prije oslanjale na robustne [[Protokol (računarstvo)|protokole]] (kao BACnet). Noviji [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE]] standardi (prvenstveno IEEE 802.15.4, IEEE 1901 te IEEE 1905.1, IEEE 802.21, IEEE 802.11ac, IEEE 802.3at) i udruživanje proizvođača ([[QIVICON]]) postavljaju standardizirane temelje za umreživanje većeg broja uređaja na puno fizičkih mreža za različite namjene. Također garantiraju dostatnu kvalitetu usluge i sigurnosne mehanizme za održavanje zdravlja i sigurnosti ljudi. Prema tome poslovni, industrijski i vojni korisnici trenutačno koriste sustave koji se razlikuju od kućnih u opsežnosti.
Gotovo sve "zelene" zgrade su konstruirane sa sustavom automatizacije za kontrolu potrošnje energije, vode i zraka. Čak i pasivne kuće zamišljene tako da im je neto protrošnja energije jednaka nuli zahtjevaju sustav automatizacije za kontrolu.
Redak 13:
==== Kontroler ====
Kontroleri su u suštini mala računala rađena za određenu svrhu s mogućnošću primanja i emitiranja [[Električni signal|signala]]. Na tržištu postoje raznovrsni kontroleri s raznim mogućnostima upravljanja uređajima koji se mogu naći u zgradama te za upravljanje pod-mrežama kontrolera.
Primanje signala omogućuje kontroleru očitavanje temperature, vlažnosti, tlaka, tok zraka i ostale važne parametre. Emitiranje signala omogućuje kontroleru slanje komandi i upravljanje uređajima te ostalim dijelovima sustava. Signal može biti [[Analogni signal|analogan]] ili digitalan. Digitalni signali se nekad zovu i diskretni.
Kontroleri korišteni za automatizaciju zgrada dijele se u tri kategorije: [[PLC (računalo)|programabilni logički kontroler]], sustavni/mrežni kontroler te upravljačke terminale. Međutim postoje dodatni uređaji za uključivanje sustava koji nisu dio glavnog sustava(samostojeća ventilacijska jedinica) u centralni sustav automatizacije.
==== Osvjetljenje ====
Osvjetljenje se može ugasiti, upaliti ili prigušiti pomoću automatizacije zgrade na temelju vremena, boravka ljudi u prostoriji, fotosenzora i tajmera. Jedan tipičan primjer je gašenje svjetla ako senzor pola sata nije uočio kretanje ljudi. [[Fotoćelija]] stavljena izvan zgrade može osjetiti mrak te na temelju toga upravljati osvjetljenjem.
==== Postrojenje za pripremu zraka ====
Većina postrojenja za pripremu [[Zrak|zraka]] miješa zrak iz prostorije i svježi zrak kako bi se zrak trebao manje grijati ili hladiti i ovlaživati ili odvlaživati. Ovim načinom rada dolazi do smanjenja korištenja zagrijane ili ohlađene vode(to jest do uštede novca). Dio zraka mora biti svjež i zbog higijenskih razloga. Kako bi se optimizirala energetska efikasnost uz održavanje kvalitete zraka automatizirana ventilacija namješta udio svježeg zraka na temelju broja ljudi u prostoriji.
Analogni ili digitalni [[senzori]] mogu se postaviti u prostor ili u sobu, dovod i odvod zraka i ponekad u okoliš. Aktuator se postavlja na [[Ventil|ventile]] vrele i pothlađene vode te na prigušivače dovoda i odvoda zraka. [[Ventilator]] za dobavu zraka se može gasiti i paliti na osnovu vremena, [[Temperatura|temperature]], tlaka u zgradi ili kombinacije sva tri faktora.
===== Postrojenje za pripremu zraka s konstantnim protokom =====
Redak 31:
===== Postrojenje za pripremu zraka s promjenjivim protokom =====
Ovo je efikasniji tip postrojenja. Postrojenje dobavlja stlačeni zrak u posebne spremnike. [[Tlak]] u tim spremnicima se može mijenjati promjenom brzine ventilatora ili [[Puhalo|puhala]]. Količina zraka je određena prema potrebi prostora. Svaki spremnik dobavlja zrak za manju prostoriju poput [[Ured|ureda]]. Svaki spremnik ima još i prigušivač za dodatnu regulaciju temperature. Što je manje prigušivača otvoreno postrojenje treba dobavljati veću količinu zraka. Neki spremnici imaju i svoje [[Izmjenjivač topline|izmjenjivače topline]] koji imaju svoje ventile za regulaciju temperature.
==== Centralno postrojenje ====
Centralno postrojenje dobavlja vodu postrojenju za pripremu zraka. Postrojenje može opskrbljivati sustav s hladnom vodom, sustav s toplom vodom te sadržavati [[Transformator|transformatore]] i pomoćne [[Generator|generatore]] u slučaju izvanrednih situacija. Ako se sa postrojenjem dobro upravlja ono će raditi na principu [[Kogeneracija|kogeneracije]] te tako postizati veću efikasnost.
===== Sustav s hladnom vodom =====
Redak 42:
===== Sustav s toplom vodom =====
Sustav dobavlja toplu vodu postrojenju za pripremu zraka, grijačim zavojnicama ili ogrijevnim tijelima. Sustav se sastoji od [[Kotao|kotla]](ili više njih) i [[Pumpa|pumpi]]. Analogni temperaturni senzori mjere temperature vode na polazu i povratku. U pravilu se koristi neki tip ventila za miješanje kako bi se regulirala temperatura vode. Kotlovi i pumpe se pale i gase po potrebi kako bi se održala potrebna temperatura vode.
== Izvori ==
| |||