Razlika između inačica stranice »Sveti Jeronim«

Dodan 1.171 bajt ,  prije 1 godinu
bez sažetka
[[Datoteka:Varaždin - statue near Old Town.JPG|200px|mini|desno|Kip sv. Jeronima u [[Varaždin]]u.]]
[[Datoteka:Josip Bedeković; Knjiga o sv. Jeronimu.JPG|200px|desno|mini|Knjiga o Svetom Jeronimu objavljena 2017. godine]]
'''Sveti Jeronim''' ([[grčki|grč.]]: ''Εὐσέβιος Σωφρόνιος Ἱερόνυμος'', [[latinski|lat.]]: ''Eusebius Sophronius Hieronymus''; [[Stridon]], ''oko'' [[347]]. - [[Betlehem]], [[30. rujna]] [[420]].), kršćanski [[svetac]], autor prijevoda [[Biblija|Biblije]] na [[latinski jezik]], - Biblije kakvu danas poznajemo; crkveni naučitelj, [[crkveni oci|crkveni otac]], [[teolog]], [[filozof]] i jezikoslovac. [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima]] u [[Rim]]u nazvan je po ovom svecu.
 
Rođen je u Stridonu čija ubikacija još nije poznata. Etnolog S. Nakićenović u svojoj nedovršenoj knjizi "Kninska krajina" iz 1926. godine piše da se Stridon nalazio u kninskom kraju, blizu sela Strmica koje i danas administrativno pripada Gradu Kninu.<ref>ŠIMIĆ, Ivica "2025 godina grada Knina: monografija", Knin: narodna knjižnica, 2018.</ref>
Zaštitnik je [[Dalmacija|Dalmacije]], [[teologija|teologa]], prevoditelja, knjižničara, [[učitelj]]a i [[student|studenata]], a slavi se [[30. rujna]].<ref>Sirovec, Ivan, Sveci, 128 životopisa i poruka, str. 199.-200.</ref>
 
Sveti Jeronim sam sebe naziva Dalmatincem. Poznata je njegova izjava: "Bože oprosti mi jer sam Dalmatinac". <ref>"Sveti Jeronim: Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac!", Bitno.hr, 30. 09. 2018., pristupljeno 20. 11. 2018.</ref>
 
[[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima]] u [[Rim]]u nazvan je po ovom svecu. Zaštitnik je [[Dalmacija|Dalmacije]], [[teologija|teologa]], prevoditelja, knjižničara, [[učitelj]]a i [[student|studenata]], a slavi se [[30. rujna]].<ref>Sirovec, Ivan, Sveci, 128 životopisa i poruka, str. 199.-200.</ref>
 
Kako prenosi Domagoj Nikolić - kod franačkog biskupa Hrabana Maura (780-856) u djelu "De inventione linguarum" se iščitava da je Sveti Jeronim u 4. stoljeću sačuvao i svojim autoritetom proširio glagoljicu, što je jak argument autohtonista za tvrdnju o neprekinutom kontinuitetu Hrvata na ovom prostoru, odnosno istovjetnosti ilirskog (delmatskog) i hrvatskog naroda, jezika i pisma.<ref>ŠIMIĆ, Ivica "2025 godina grada Knina: monografija", Knin: narodna knjižnica, 2018.</ref>
 
== Životopis ==
===Rani život===
 
Rodio se u Stridonu (''Stridonama''), na granici između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] provincija [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Ne zna se točno, gdje se nalazio Stridon, po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten blizu kninskog sela Strmica <ref>ŠIMIĆ, Ivica "2025 godina grada Knina: monografija", Knin: narodna knjižnica, 2018.</ref>, po drugoj u obližnjem [[Grahovsko polje|Grahovskom polju]] u današnjoj [[BiH]], a po drugoj potkrijepljenijojtrećoj tzv. liburnijskoj tezi, na području između [[Trsat]]a ([[Hrvatska]]) i [[Ilirska Bistrica|Ilirske Bistrice]] ([[Slovenija]]), noa najnovija istraživanja i pronađeni spisi govore dapo se rodiočetvrtoj u mjestu [[Štrigova]] nekoć zvano Stridon. Bio je sin [[Iliri|ilirskih]] [[Kršćanstvo|kršćanskih]] roditelja, no [[krštenje]] je primio kasnije, u [[Rim]]u, gdje je nadopunjavao svoj studij retorike. Polazio je školu uglednoga gramatičara Donata, koji ga je uveo u duboko poznavanje latinskih klasika. Bio je vrlo nadaren, ali teške naravi, nediscipliniran. Bio je iznimno inteligentan, dobro je pamtio i bio izvanredno osjetljiv, strastvena karaktera.
 
=== Putovanja ===
63

uređivanja