Sveti Jeronim: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 23:
[[Datoteka:Varaždin - statue near Old Town.JPG|200px|mini|desno|Kip sv. Jeronima u [[Varaždin]]u.]]
[[Datoteka:Josip Bedeković; Knjiga o sv. Jeronimu.JPG|200px|desno|mini|Knjiga o Svetom Jeronimu objavljena 2017. godine]]
'''Sveti Jeronim''' ([[grčki|grč.]]: ''Εὐσέβιος Σωφρόνιος Ἱερόνυμος'', [[latinski|lat.]]: ''Eusebius Sophronius Hieronymus''; [[Stridon]], ''oko'' [[347]]. - [[Betlehem]], [[30. rujna]] [[420]].), kršćanski [[svetac]], autor prijevoda [[Biblija|Biblije]] na [[latinski jezik]]
Rođen je u Stridonu čija ubikacija još nije poznata. Etnolog S. Nakićenović u svojoj nedovršenoj knjizi "Kninska krajina" iz 1926. godine piše da se Stridon nalazio u kninskom kraju, blizu sela Strmica koje i danas administrativno pripada Gradu Kninu.<ref>ŠIMIĆ, Ivica "2025 godina grada Knina: monografija", Knin: narodna knjižnica, 2018.</ref>
Zaštitnik je [[Dalmacija|Dalmacije]], [[teologija|teologa]], prevoditelja, knjižničara, [[učitelj]]a i [[student|studenata]], a slavi se [[30. rujna]].<ref>Sirovec, Ivan, Sveci, 128 životopisa i poruka, str. 199.-200.</ref>▼
Sveti Jeronim sam sebe naziva Dalmatincem. Poznata je njegova izjava: "Bože oprosti mi jer sam Dalmatinac". <ref>"Sveti Jeronim: Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac!", Bitno.hr, 30. 09. 2018., pristupljeno 20. 11. 2018.</ref>
▲[[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima]] u [[Rim]]u nazvan je po ovom svecu. Zaštitnik je [[Dalmacija|Dalmacije]], [[teologija|teologa]], prevoditelja, knjižničara, [[učitelj]]a i [[student|studenata]], a slavi se [[30. rujna]].<ref>Sirovec, Ivan, Sveci, 128 životopisa i poruka, str. 199.-200.</ref>
Kako prenosi Domagoj Nikolić - kod franačkog biskupa Hrabana Maura (780-856) u djelu "De inventione linguarum" se iščitava da je Sveti Jeronim u 4. stoljeću sačuvao i svojim autoritetom proširio glagoljicu, što je jak argument autohtonista za tvrdnju o neprekinutom kontinuitetu Hrvata na ovom prostoru, odnosno istovjetnosti ilirskog (delmatskog) i hrvatskog naroda, jezika i pisma.<ref>ŠIMIĆ, Ivica "2025 godina grada Knina: monografija", Knin: narodna knjižnica, 2018.</ref>
== Životopis ==
Line 31 ⟶ 37:
===Rani život===
Rodio se u Stridonu (''Stridonama''), na granici između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] provincija [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Ne zna se točno, gdje se nalazio Stridon, po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten blizu kninskog sela Strmica <ref>ŠIMIĆ, Ivica "2025 godina grada Knina: monografija", Knin: narodna knjižnica, 2018.</ref>, po drugoj u obližnjem [[Grahovsko polje|Grahovskom polju]] u današnjoj [[BiH]],
=== Putovanja ===
| |||