Inačica od 22. studenoga 2018. u 14:40 uredi 31.223.143.163 (razgovor) informacije Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 22. studenoga 2018. u 14:51 uredi ukloni ovu izmjenu Koreanovsky (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 27.400 edits m uklonjena promjena suradnika 31.223.143.163 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika August Dominus Oznaka: brzo uklanjanje Novija izmjena →
Redak 1: {{UNESCO-svjetska baština \|ime mjesta = Mosi-oa-Tunya / Viktorijini slapovi \|slika = Victoriafälle.jpg \|godina = [[1989.]] <small>(13. zasjedanje) \|vrst baštine = Kulturno dobro \|mjerilo = vii, viii \|ugroženost = - \|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/509 \|država = {{ZD+X/Z\|ZAM}} {{ZD+X/Z\|ZIM}} <br> <center>{{Lokacijska karta\|Zimbabve\|width=200\|float=center \|caption=\|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg\|marksize=10 \|label=Mosi-oa-Tunya\|position=bottom \|lat_deg=17\|lat_min=55\|lat_sec=28\|lat_dir=S \|lon_deg=25\|lon_min=51\|lon_sec=24\|lon_dir=E }}<small>Lokacija Viktorijinih slapova u Zimbabveu</small></center> }} '''Viktorijini slapovi''' ([[Engleski jezik\|eng]]. ''Victoria falls'') ili '''''Mosi-oa-Tunya''''' (''Dim koji grmi''), [[slap]]ovi su na rijeci [[Zambezi]], na granici između [[Zambija\|Zambije]] i [[Zimbabve]]a. Među najvećim su i najspektakularnijim slapovima na svijetu. Slapove, koji su široki preko 1,5 km s padom od 128 metara, [[Škotska\|škotski]] istraživač [[David Livingstone]], kao prvi zapadnjak koji je posjetio područje 1855., nazvao je po britanskoj kraljici [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva\|Viktoriji]]. Nalaze se na teritoriji [[nacionalni park\|nacionalnih parkova]] ''Mosi-oa-Tunya National Park'' u Zambiji i ''Victoria falls National Park'' u Zimbabweu. Jedna su od najvećih turističkih atrakcija na jugu [[Afrika\|Afrike]] i upisani su na UNESCO-v [[ popis mjesta svjetske baštine u Africi]] 1989. godine. [[Datoteka:Satellite view of Victoria Falls.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Satelitska fotografija prikazuje kako široka rijeka Zambezi sa sjevera pada u procijep i nastavlja teći u cik-cak klancima prema jugu]] == Odlike == "Dim koji grmi" je naziv koji su Viktorijini slapovi dobili od lokalnih plemena jer se od njih 300 m uvis uzdiže izmaglica koja se može vidjeti s udaljenosti od 30 km. Ona nastaje prilikom prelijevanja rijeke Zambezi s [[bazalt]]ne [[visoravan\|visoravni]] preko litice duge 1708 i duboke 110 m. Tijekom kišne sezone (veljača i ožujak) preko slapova protječe oko 10.000 m³/s i stvara se najveća vodena zavjesa na svijetu, dok je tijekom suša (kolovoz i rujan) to tek oko 170 m³/s. Ispod slapova, rijeka Zambezi nastavlja teći kroz nekoliko [[klanac]]a koji su usječeni u mekaniji [[vapnenac\|vapnenački]] kamen. Oko slapova raste [[tropska kišna šuma]], upravo zahvaljujući povećanoj vlažnosti od njezine izmaglice. Uz sjevernu granicu slapova 1934. godine osnovan je Rezervat životinja Mosi-Oa-Tunya, površine 68,6 km², koji je 1972. godine postao nacionalnim parkom. U njemu obitava veliki broj velikih životinja. ==Povijest== [[Datoteka:Victoria5.jpg\|mini\|~~alt=~~<center>Viktorijini slapovi za suše 2003. god.]] Viktorijini slapovi su počeli nastajati prije oko 100.000 godina erozijom i pukotinama vapnenačkih stijena, dok je bazaltna visoravan ostala čvrstom. U njihovoj blizini pronađeni su ostaci kamenih alatki ''[[Homo habilis]]a'', stari oko 3 milijuna godina, ali i oružje i oruđe ljudi iz kamenog doba (stari 10-2.000 godina)<ref>[http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/mosi-oa-.html UN Environment Programme: Protected Areas and World Heritage World Conservation Monitoring Centre] {{eng oznaka}} Preuzeto 17. studenog 2011.</ref>. Prvi narodi u području bili su narodi lovaca-sakupljača Khoisan i Tokaleya, koji je slapove nazivao ''Shongwe'', te su ih kasnije narodi [[Ndebele]] nazivali ''aManz' a Thunqayo'' i [[Makololo]] ''Mosi-oa-Tunya''<ref name="WDL">{{cite web \|url = http://www.wdl.org/en/item/550 \|title = Victoria Falls \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1890-1925 \|accessdate = 1. lipnja 2013. }}</ref>. Svi nazivi prevode se kao "Dim koji grmi".<ref name="WDL"/><ref name="NRJ">[http://www.nrzam.org.uk/NRJ/V1N4/V1N4.htm ''The Northern Rhodesia Journal" online]: "Native Name of Victoria Falls", Vol I No 6 pp68 (1952).</ref> Prvi [[Europa\|Europljanin]] koji je posjetio slapove bio je ~~'''<u>''~~[[David Livingstone]], [[17. studenog]] [[1855]]~~''</u>'''~~., za vrijeme istraživačkog putovanja duž rijeke Zambezi od 1852.<ref name="WDL"/> do 1856. godine. Livingstone se radi pomnijih istraživanja zajedno s istraživačem Johnom Kirkom vratio u područje 1860. god. Osim posjeta [[Portugal\|portugalskog]] istraživača Serpe Pinta, do izgradnje željeznice 1905. god., nije bilo daljnjih značajnih posjeta. Nakon što su Viktorijini slapovi postali svjetska baština, UNESCO je bio zabrinut idejama Zimbabvijske vlade o gradnji brane u njihovoj blizini kako bi se snaga slapova iskoristila za proizvodnju hidroelektrične energije. Brana u klancu Batoka bi nepovratno ugrozila jedinstvenu floru i faunu nedirnutih klanaca, ali i naštetila unosnom turizmu iznad i ispod slapova. == Turizam == Prije dovršenja [[Željeznica\|željezničkog]] [[Most\|mosta]] 1905. preko rijeke Zambezi, slapovi su bili rijetko posjećivani. Od 1855. do [[1900.]] posjetilo ih je svega 48 Europljana.<ref>John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 439.</ref> Bili su popularna atrakcija za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|britanske]] [[Kolonijalizam\|kolonijalne vlasti]] i prvih godina nezavisnosti, ali krajem [[1960-ih]] broj posjetitelja je opao radi lokalnih političkih prilika. [[1980-ih]] ponovni porast broja posjetitelja djelomično je uvjetovan razvojem regije kao centra [[Ekstremni sportovi\|ekstremnih sportova]]. Do kraja [[1990-ih]], slapovi su bilježili 300.000 posjetitelja godišnje, te se očekuje daljni porast na milijun godišnje. Broj turista je tradicionalno veći sa strane Zimbabvea radi boljih infrastruktura u toj zemlji, ali od početka [[2000-ih]] ponovo se bilježi pad broja posjetitelja radi političke nestabilnosti u Zimbabveu. Obje zemlje dozvoljavaju turistima prelaz granica s vizama kupljenim na samoj granici.<ref>[http://www.zambiaembassy.org/fees.html Embassy of the Republic of Zambia - Visa Fees]</ref>

Viktorijini slapovi: razlika između inačica