Razlika između inačica stranice »Viktorijini slapovi«

m
uklonjena promjena suradnika 31.223.143.163 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika August Dominus
(informacije)
m (uklonjena promjena suradnika 31.223.143.163 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika August Dominus)
Oznaka: brzo uklanjanje
{{UNESCO-svjetska baština
 
|ime mjesta = Mosi-oa-Tunya / Viktorijini slapovi
|slika = Victoriafälle.jpg
|godina = [[1989.]] <small>(13. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = vii, viii
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/509
|država = {{ZD+X/Z|ZAM}} {{ZD+X/Z|ZIM}}
<br>
<center>{{Lokacijska karta|Zimbabve|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Mosi-oa-Tunya|position=bottom
|lat_deg=17|lat_min=55|lat_sec=28|lat_dir=S
|lon_deg=25|lon_min=51|lon_sec=24|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Viktorijinih slapova u Zimbabveu</small></center>
}}
'''Viktorijini slapovi''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Victoria falls'') ili '''''Mosi-oa-Tunya''''' (''Dim koji grmi''), [[slap]]ovi su na rijeci [[Zambezi]], na granici između [[Zambija|Zambije]] i [[Zimbabve]]a. Među najvećim su i najspektakularnijim slapovima na svijetu. Slapove, koji su široki preko 1,5 km s padom od 128 metara, [[Škotska|škotski]] istraživač [[David Livingstone]], kao prvi zapadnjak koji je posjetio područje 1855., nazvao je po britanskoj kraljici [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktoriji]]. Nalaze se na teritoriji [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] ''Mosi-oa-Tunya National Park'' u Zambiji i ''Victoria falls National Park'' u Zimbabweu. Jedna su od najvećih turističkih atrakcija na jugu [[Afrika|Afrike]] i upisani su na UNESCO-v [[ popis mjesta svjetske baštine u Africi]] 1989. godine.
[[Datoteka:Satellite view of Victoria Falls.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitska fotografija prikazuje kako široka rijeka Zambezi sa sjevera pada u procijep i nastavlja teći u cik-cak klancima prema jugu]]
== Odlike ==
 
"Dim koji grmi" je naziv koji su Viktorijini slapovi dobili od lokalnih plemena jer se od njih 300 m uvis uzdiže izmaglica koja se može vidjeti s udaljenosti od 30 km. Ona nastaje prilikom prelijevanja rijeke Zambezi s [[bazalt]]ne [[visoravan|visoravni]] preko litice duge 1708 i duboke 110 m. Tijekom kišne sezone (veljača i ožujak) preko slapova protječe oko 10.000 m³/s i stvara se najveća vodena zavjesa na svijetu, dok je tijekom suša (kolovoz i rujan) to tek oko 170 m³/s. Ispod slapova, rijeka Zambezi nastavlja teći kroz nekoliko [[klanac]]a koji su usječeni u mekaniji [[vapnenac|vapnenački]] kamen. Oko slapova raste [[tropska kišna šuma]], upravo zahvaljujući povećanoj vlažnosti od njezine izmaglice.
 
Uz sjevernu granicu slapova 1934. godine osnovan je Rezervat životinja Mosi-Oa-Tunya, površine 68,6 km², koji je 1972. godine postao nacionalnim parkom. U njemu obitava veliki broj velikih životinja.
 
==Povijest==
[[Datoteka:Victoria5.jpg|mini|alt=<center>Viktorijini slapovi za suše 2003. god.]]
Viktorijini slapovi su počeli nastajati prije oko 100.000 godina erozijom i pukotinama vapnenačkih stijena, dok je bazaltna visoravan ostala čvrstom. U njihovoj blizini pronađeni su ostaci kamenih alatki ''[[Homo habilis]]a'', stari oko 3 milijuna godina, ali i oružje i oruđe ljudi iz kamenog doba (stari 10-2.000 godina)<ref>[http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/mosi-oa-.html UN Environment Programme: Protected Areas and World Heritage World Conservation Monitoring Centre] {{eng oznaka}} Preuzeto 17. studenog 2011.</ref>.
 
Prvi narodi u području bili su narodi lovaca-sakupljača Khoisan i Tokaleya, koji je slapove nazivao ''Shongwe'', te su ih kasnije narodi [[Ndebele]] nazivali ''aManz' a Thunqayo'' i [[Makololo]] ''Mosi-oa-Tunya''<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/550 |title = Victoria Falls |website = [[World Digital Library]] |date = 1890-1925 |accessdate = 1. lipnja 2013. }}</ref>. Svi nazivi prevode se kao "Dim koji grmi".<ref name="WDL"/><ref name="NRJ">[http://www.nrzam.org.uk/NRJ/V1N4/V1N4.htm ''The Northern Rhodesia Journal" online]: "Native Name of Victoria Falls", Vol I No 6 pp68 (1952).</ref> Prvi [[Europa|Europljanin]] koji je posjetio slapove bio je '''<u>''[[David Livingstone]], [[17. studenog]] [[1855]]''</u>'''., za vrijeme istraživačkog putovanja duž rijeke Zambezi od 1852.<ref name="WDL"/> do 1856. godine. Livingstone se radi pomnijih istraživanja zajedno s istraživačem Johnom Kirkom vratio u područje 1860. god. Osim posjeta [[Portugal|portugalskog]] istraživača Serpe Pinta, do izgradnje željeznice 1905. god., nije bilo daljnjih značajnih posjeta.
 
Nakon što su Viktorijini slapovi postali svjetska baština, UNESCO je bio zabrinut idejama Zimbabvijske vlade o gradnji brane u njihovoj blizini kako bi se snaga slapova iskoristila za proizvodnju hidroelektrične energije. Brana u klancu Batoka bi nepovratno ugrozila jedinstvenu floru i faunu nedirnutih klanaca, ali i naštetila unosnom turizmu iznad i ispod slapova.
 
== Turizam ==
 
Prije dovršenja [[Željeznica|željezničkog]] [[Most|mosta]] 1905. preko rijeke Zambezi, slapovi su bili rijetko posjećivani. Od 1855. do [[1900.]] posjetilo ih je svega 48 Europljana.<ref>John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 439.</ref> Bili su popularna atrakcija za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] [[Kolonijalizam|kolonijalne vlasti]] i prvih godina nezavisnosti, ali krajem [[1960-ih]] broj posjetitelja je opao radi lokalnih političkih prilika. [[1980-ih]] ponovni porast broja posjetitelja djelomično je uvjetovan razvojem regije kao centra [[Ekstremni sportovi|ekstremnih sportova]]. Do kraja [[1990-ih]], slapovi su bilježili 300.000 posjetitelja godišnje, te se očekuje daljni porast na milijun godišnje. Broj turista je tradicionalno veći sa strane Zimbabvea radi boljih infrastruktura u toj zemlji, ali od početka [[2000-ih]] ponovo se bilježi pad broja posjetitelja radi političke nestabilnosti u Zimbabveu. Obje zemlje dozvoljavaju turistima prelaz granica s vizama kupljenim na samoj granici.<ref>[http://www.zambiaembassy.org/fees.html Embassy of the Republic of Zambia - Visa Fees]</ref>