Rat u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m uklonjena promjena suradnika Andrejsrbrus17 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Donher
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 26:
[[Srbi]] ga nazivaju '''Obrambeno-otadžbinski rat''', a za početak uzimaju [[1. ožujka]] [[1992.]] godine, napad na svadbenu povorku, u kojem je ubijen mladoženjin otac (stari svat) na [[Baščaršija|Baščaršiji]], u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[Bošnjaci]] ga nazivaju '''Agresija na Bosnu i Hercegovinu''', a za početak uzimaju [[1. travnja]] [[1992.]] godine, kada su srpske paravojne postrojbe po naređenju šefa srbijanske tajne službe [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] prešle granicu, napale grad [[Bijeljina|Bijeljinu]] i izvršile prvi pokolj Bošnjaka.<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4299561,00.html Zvornička operacija planirana u Beogradu, Deutsche Welle 03.06.2009.]</ref><ref>[http://www.armijabih.com/index-1992.html Kronologija rata u Bosni i Hercegovini]</ref>
 
Rat je bio dijelom [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]], epizodakao muslimanskognova separatizmaepizoda uvelikosrpske BiHagresije. Nakon slovenskog i hrvatskog razdruženja od [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] tijekom 1991. godine, multietnička [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], koja je bila naseljena muslimanskim [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]-[[Bošnjaci]]ma (44 %), pravoslavnim [[Srbi]]ma (3931 %) i [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkim]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatima]] (17 %), [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine|na referendumu 29. veljače i 1. ožujka 1992.]], se odlučila za neovisnost, iako su Srbi bojkotovali referendum , a u Ustavu SR Bosne i Hercegovine stoji da se o neovisti moraju složit sva tri konstitutivna naroda. To su odbili politički predstavnici Srba ([[Srpska demokratska stranka (BiH)|SDS]]), koji su bojkotirali referendum i spriječili njegovo održavanje u pojedinim dijelovima zemlje, u siječnju proglašenim dijelom [[Republika Srpska|Srpske Republike BiH]]. Nakon proglašenja neovisnosti (EZ i SAD su priznali RBiH, 6. i 7. travnja, a u UN je primljena 22. svibnja), bosanskohercegovački Srbi koje je podržavala srbijanska vlada [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Republike Bosne i Hercegovine kako bi prisvojili što više prostora koji će proglasiti za srpski teritorij, što se uskoro pretvorilo u [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpsku agresiju]] diljem zemlje, popraćenu etničkim čišćenjem Muslimana u [[Podrinje|Podrinju]], Hrvata u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] te Muslimana i Hrvata u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]].
 
To je prvenstveno teritorijalni sukob, u početku između srpskih snaga, uglavnom organiziranih u [[VRS|Vojsci Republike Srpske]] (VRS), na jednoj strani i na drugoj strani hrvatskih snaga u [[HVO|Hrvatskom vijeću obrane]] (HVO) i [[ARBiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH), većinom sastavljene od Muslimana. Ovdje se radilo dakle o dvjema stranama, velikosrpskog agresora i vojnih snaga koje su branile BiH: Hrvata i Muslimana. Hrvatskoj nesklone zemlje odnosno zemlje nesklone savezu Hrvata i Muslimana praktično od prvih mjeseca rata govorili su o "trima zaraćenim stranama", premda su u stvarnosti postojale samo dvije strane. Poslije, potkraj 1992., zbog gubitka teritorija u istočnoj Bosni (Podrinje) i velikog preljeva muslimanskih izbjeglica u [[središnja Bosna|središnju Bosnu]], uz svesrdnu potporu britanskih agenata koji su pripremili teren, izbio je [[hrvatsko-muslimanski rat]], rat unutar rata, koji se potom širi na sjevernu i središnju Hercegovinu. [[Washingtonski sporazum|Sporazumom, potpisanim u Washingtonu]], 18. ožujka 1994., uspostavljena je [[Federacija Bosne i Hercegovine]], kojom je obnovljeno savezništvo Bošnjaka i Hrvata. U zajedničim operacijama, u kojim je glavnu ulogu imala [[Hrvatska vojska]], oslobođen je velik dio [[Bosanska krajina|zapadne Bosne]].