Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 213.149.61.44 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mateo K 01 Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 2:
Od 6. stoljeća počinje dolazak i naseljavanje [[Slaveni|Slavena]] na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U to doba, [[Slaveni]] su asimilirali tamošnje [[Kelti|Kelte]], [[Iliri|Ilire]] i [[Rimljani|Rimljane]] te su primili [[kršćanstvo]], a razvivši vlastite kulturne i umjetničke oblike, oblikovali su političke institucije i na kraju vlastitu državu koja će trajati do 15. stoljeća. Zbog djelomične izoliranosti regije od glavnih kulturnih i političkih strujanja svoga doba, ostavljen je relativno mali broj kulturnih, vjerskih i sekularnih spomenika osim stećaka. Prvi [[stećci]] u Bosni datiraju iz [[1080.]], a najpoznatniji i najstariji očuvani je onaj iz [[1094.]] godine.
Prvi put se ime Bosna spominje u djelu [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] u djelu "[[O upravljanju carstvom]]". Od toga vremena [[Bosna]] se razvila od male "zemljice", koja se prostirala na 5-10% današnje Bosne i Hercegovine, u jako [[Bosansko kraljevstvo|bosanskog kraljevsto]] nekoliko stoljeća kasnije koje je obuhvaćalo istočnu polovinu današnjeg prostora Bosne i Hercegovine (a nekad i više), a povremeno i znatne djelove današnje [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Stanovništvo Bosne je bilo slavensko i hrvatsko a Bosna je pripadala zapadnom civilizacijskom krugu zbog ispovjedanja [[katolicizam|katoličke vjere]] te razvitka umjetnosti u zapadnom stilu ([[romanika]]).<ref name="HercegBosna">HercegBosna.org, ''Slaveni i "zemljica Bosna" (c. 600. - 1180.)''</ref>
Prostor koji su
== Dolazak Slavena ==
Redak 77:
Na drugom splitskom saboru [[927.]] godine, javlja se uz kralja Tomislava i zahumski knez [[Mihajlo Višević]], odlučan katolik, kojemu papa [[Ivan X.]] piše poseban list što dokazuje katoličanstvo u Zahumlju, a kad su [[Nemanjići]] zauzeli [[Zahumlje]], protjerali su iz [[Ston]]a katoličkog biskupa i postavili pravoslavnoga. Pravoslavni biskup se u Zahumlju nije mogao zadržati ni 25 godina. Istočna područja današnje Bosne i Hercegovine, prije svega [[Podrinje]], [[Hum (država)|Hum]] i [[Travunja]] (današnja istočna Hercegovina i dio Crne Gore) su tek od 16. stoljeća postali u velikoj mjeri pravoslavni, Podrinje je to bilo i prije.
== Etnicitet ==
Iz zamršene povijesti rane slavenske Bosne, od dolaska Hrvata i Srba, u dvadesetim godinama sedmog stoljeća, pa do utemeljenja [[Srednjovjekovna bosanska država|bosanske banovine kao vazalne tvorevine hrvatsko ugarske države]], u osamdesetim godinama dvanaestog stoljeća, ne mogu se izvući jednostavni zaključci.
Rubne sklavinije Bosna, Hum i Travunja su čak i bile u par navrata pod srpskom vlašću, napose oko sredine 10. i potkraj 11. stoljeća, iako su većinu tog vremena mnogo tješnije povezane s ostalim hrvatskim zemljama. Ovdje se ističe jedanod simbola političkih veza Bosne s hrvatskim svijetom jest činjenica da su njeni vladari nosili hrvatsku titulu ban od najranijih vremena dok se vrhovni poglavar Srba oduvijek zvao velikim županom, a nikad banom.
Većina teritorija današnje BiH je bila u [[Srednjovjekovna hrvatska država|hrvatskim rukama]], a stanovnici rubnih sklavinija poput, ranosrednjovjekovne Bosne, Huma i Travunje su u svojoj vjerskoj i političkoj povijesti bili bliži drugim [[Hrvati]]ma.
Svejedno, zbog nedostatka materijalnih ostataka ne može se sa stopostotnom sigurnošću utvrditi etnicitet stanovnika tih rubnih područja, što nije iznimka u europskim okvirima, iako ih se s velikom sigurnošću može uvrstiti u Hrvate.
== Unutarnje poveznice ==
|