Bitka kod Waterlooa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sit.
Bolje opisivanje dodano
Oznake: uklanjanje {{bris}} ili #preusmjeri mobilni uređaj m.wiki
Redak 21:
Kada se Napoleon vratio na vlast, mnoge su se države, koje su bile protiv njega, ujedinile u Sedmu koaliciju. Dvije velike snage pod vodstvom Wellingtona i von Blüchera sastale su se u blizini sjeveroistočne granice Francuske. Napoleon se odlučio za napad s ciljem da ih uništi prije nego se njihove snage udruže i krenu u invaziju na Francusku zajedno s preostalom Koalicijom. Nakon toga uslijedila je odlučujuća trodnevna borba (16. - 19. lipnja 1815.) održana kod Waterlooa.
 
Napoleon je razvlačio do početka bitke, do podne 18. lipnja, čekajući da se tlo osuši. Wellingtonova vojska, raspoređena po [[Bruxelles|briselskoj]] cesti prema odronu u [[Mont-Saint-Jean|Mont-Saint-Jeanu]], izdržala je učestale napade Francuza, a uvečer je stigla pruska vojska koja je razbilaoslabila Napoleonovo desno krilo, ujedno pomažući i Britancima. U to vrijeme Britanci i njihovi saveznici kreću u protunapad i tjeraju razbijenu francusku vojsku s poljane. Koalicijske snage ulaze u Francusku i na čelo države postavljaju kralja [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luja XVIII.]] Napoleon je abdicirao i predao se Britancima. Poslan je na otok [[Sveta Helena (otok)|Svetu Helenu]], gdje je umro [[1821.]] godine.
 
Bojno polje nalazi se u Belgiji, 12km južnog jugoistoka od [[Bruxelles]]a i oko 1,6 km od gradića [[Waterloo]]. Na bojnom polju uočljiv je ogroman spomenik, poznat pod nazivom [[Lavlji brežuljak]]. Da bi se izgradio ovaj spomenik, korištena je zemlja sa same bojišnice. Originalna topografija bojišnice oko spomenika nije sačuvana.