Wikipedija

Hreljin: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Redak 62:
1778. godine Bakar je proglašen slobodnim kraljevskim gradom, uspostavljena je municipalna uprava, a područje municipija je obuhvaćalo i bakarski kotar tj. teritorije od [[Trsat]]a do [[Kraljevica|Kraljevice]], pa tako i Hreljin.
 
1789. godine ukinut je kaptol Hreljinski, a godine 1790. nakon požara koji je uništio crkvu, preseli se i plovanžupnik s Hreljina k crkvi sv. Jurja na Piketu koja postaje župna crkva Hreljina.
 
 
Redak 69:
1861. dr. [[Ante Starčević]] izabran je zastupnikom kotara Hreljin-Grobnik u [[Hrvatski Sabor]] u svom prvom mandatu u [[Hrvatski Sabor|Saboru]].
 
Od sredine 19. stoljeća, a posebno između dva svjetska rata, veliki broj hreljanaHreljana se iseljava u prekomorske zemlje, tako da praktički nema kuće koja nema nekoga u jednoj od Amerika. Prema postojećim pisanim podacima, u tom je razdoblju iz Hreljina u svijet otišlo 1.1711171 ljudičovjek (991 muškarac i 180 žena). Pretpostavlja se da je što mornara, što neregistriranih iseljenika bilo barem još 350-400 što daje brojkubroj od preko 1.5001500 ljudi koji su napustili Hreljin u to doba.
Najpoznatiji hreljinski iseljenik je [[Josip Marohnić]] (Rođenrođen 12. 11. 1866. na Hreljinu, umro u Americi 23. 1. 1921). Josip Marohnić je jedan od najutjecajnijijihnajutjecajnijih hrvatskih emigrantadoseljenika u Ameriku:. osnovaoOsnovao je prvu Hrvatsku crkvu u Americi, izdavao je novine "Hrvatski glasnik", jedan je od suosnivača [[Hrvatska bratska zajednica|Hrvatske bratske zajednice]].
 
1874. nezadovoljstvo seoskih općina s područja municipija grada Bakra dovelo je do razvrgnuća municipija, a dotadašnji dijelovi municipija, pa tako i Hreljin, postali su samostalne općine. Sjedište hreljinske Upravne općine bilo je smješteno u zgradi u centru mjesta, u kojoj je do 2010. godine bio i dječjegdječji vrtić, a koju stariji hreljaniHreljani još i danas zovu "općina".
 
1941. godine Hreljin okupira Talijanska vojska.
Redak 81:
Nakon pada Italije, Hreljin zauzima njemačka vojska.
17. travnja 1945. IV. armija Jugoslavenske armije oslobađa Hreljin od njemačke i vojske NDH.
 
1974. Hreljin s izmjenama ondašnjeg društveno-političkog uređenja postaje mjesna zajednica u sklopu općine Rijeka.
 
1991. Hreljin postaje naselje na području tadašnje općine Bakar sa sjedištem u Bakru.
1995. općina postaje grad Bakar, a naselje Hreljin jedan od mjesnih odbora na području grada Bakra.
Line 92 ⟶ 90:
Već godinama je nositelj kulturnog života na Hreljinu Kulturno umjetničko društvo "Sloga" u današnjem obliku osnovana 1975. godine. KUD "Sloga" djeluje upravo u prostorima Društvenog doma.
 
Počeci organiziranog amaterskog kulturnog djelovanja sežu u davnu 1910. godinu kada je pri Narodnoj čitalnici osnovan mješoviti pjevački zbor, a nešto kasnije i tamburaški zbor i dramska sekcija. 1923. prestaje s radom to društvo, a njegovi članovi osnivaju tamburaški zbor "Primorac", a voditelj postaje Božo Vidas-Vuk.
 
1922. godine osnovana je u sklopu Športskog društva "Hridina", tamburaška sekcija.
 
1924. osnovan je Radničko-športski kulturno-prosvjetni klub "Sloga" koji je okupljao većinom politički aktivne radnike.
 
1936. godine osniva se "Ogranak seljačke Sloge" koji je u svom sastavu imao glumačku grupu, tamburašku sekciju i pjevački zbor. Najviše zasluga za ponovno oživljavanje kulturnog života nna Hreljinu u to doba imao je naš priznati i poznati kompozitorskladatelj Nikola Hercigonja.
1945. godine nakon oslobođenja započinje djelovati KUD "Božo Vidas–Vuk" s pjevačkim zborom i dramskom sekcijom.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Hreljin"