|
[[Datoteka:Capsicum0.jpg|mini|Sjeme crvene paprike]]
'''Sjeme''' je nosilac života. Predstavlja mladu [[biljka|biljku]] u latentnom stanju, a obavijeno je sjemenom ljuskom i opskrbljeno rezervnim tvarima. Sjemenom nazivamo sve ono što se sjetvom povjerava [[tlo|tlu]] ili se u tu svrhu stavlja u promet. Ponekad se sjemenom nazivaju i [[plod]]ovi (bukvica, [[Pitomi kesten|kesten]], [[orah]]).
== Građa sjemena ==
Sjeme se sastoji od: [[embrij]]a, [[endosperm]]a i [[Sjemena ljuska|sjemene ljuske]].
Endosperm i embrij ima sjeme svih vrsta [[Crnogorica|četinjača]], kao i sjeme mnogih vrsta [[Bjelogorica|listača]] (bazga, božikovina, [[jasen]], [[lipa (biljka)|lipa]], platana, magnolija i dr.)
Endosperma nema sjeme: bagrema, breze, hrasta, javora, johe, kestena, lijeske, oraha i dr.
*Embrij ili [[klica]] razvija se iz oplođene oosfere, a smještena je u endospermu. Ako nema endosperma, embrij ispunjava čitavu unutrašnjost sjemenke.
Embrij se sastoji od:
*kotiledona ( sjemenski listovi, supke) - služe da iz endosperma crpe [[Hrana|hranu]] za razvoj embrija dok se ne stvore pravi [[list]]ovi, a ako nema endosperma, kotiledoni služe i sami kao izvor hrane.
*plumule (sjemenski pup, vegetacijski vršak) - razvija se između stapki kotiledona. Plumula predstavlja ishodište za produženje [[Stabiljka|stabljike]] (debalca). Ona stvara i prve prave [[list]]ove, tkz. primarne listove.
*hipokotila (stručak) - nalazi se između ishodišta kotiledona i korijenčića. Iz njega i plumule nastaje [[Biljka|biljčica]] koja nosi kotiledone i prave listove ili samo prve listove.
*radikula (sjemenski korjenčić) - smješten je na vršnom, ušiljenom dijelu hipokotila.
*Endosperm - nalazi se unutar sjemene ljuske. Služi kotiledonima kao rezervoar hrane ([[ulje]], [[škrob]], [[bjelančevine]], mineralne tvari), koja daje [[Energija|energiju]] potrebnu za klijanje embrija i početni razvoj biljčice.
*Sjemena ljuska - razvija se iz integumenta. Osnovna zadaća je da štiti sjeme od nepovoljnih vanjskih utjecaja te da regulira komuniciranje sjemena sa okolinom.
Na zrelom sjemenu mogu se vidjeti još i mikropila i hilum (pupak). Mikropila je mjesto na kojem puca sjemena ljuska kod klijanja, a hilum je mjesto na kojem je sjeme privršćeno za dršku.
== Tipovi sjemena ==
*Pravo sjeme - vadi se iz suhih [[plod]]ova ili iz [[češer]]a. Ovamo spada većina četinjača ([[jela]], [[ariš]], [[smreka]], [[Borovi|bor]] i dr.), te vrste sa suhim plodom, kao npr. mahunom (bagrem, gledičija itd.) ili tobolcem (topola, vrba itd.). Vađenje sjemena svodi se na sušenje češera, odnosno plodova, na [[Sunce|suncu]] ili umjetnoj [[Toplina|toplini]], mlaćenjem, rešetanjem.
*Suhi plodovi - kod kojih je sjeme čvrsto obavijeno perikarpom ([[hrast lužnjak]], [[pitomi kesten]], [[jasen]], [[brijest]] itd.). Sjeme se takvih vrsta uopće ne vadi, nego se čitav plod smatra za sjeme.
*Mesnati plodovi su oni koji imaju mesnato usplođe, kao ([[orah]], [[šljiva]], [[jabuka]], [[kruška]] itd.). Sjeme iz ovih plodova odvaja se maceriranjem i ispiranjem mesnatog usplođa u [[Voda|vodi]].
== Rađanje sjemenom ==
Plodonošenje ili rađanje [[plod]]om (sjemenom) zavisi o mnogim faktorima: o unutrašnjim (biološkim) svojstvima biljke (vrsta, starost, periodicitet uroda), o vanjskim uvjetima ([[klima]], [[tlo]]) i o socijalnom položaju (gustoća sadnje, klasa).
Većina vrsta [[Drvo|drveća]] i [[grm]]lja rađa sjemenom u prilično redovitim intervalima vremena. Samo neke vrste rađaju punim ili gotovo punim urodom svake godine ili svake druge godine. Obično je između dva obilna uroda sjemena nekoliko slabih ili osrednjih uroda. Za vrijeme punoga uroda obično se dobije kvalitetnije sjeme.
{{Botanika}}
[[Kategorija:Botanika]]
| 