Razlika između inačica stranice »Ivica Račan«

bez sažetka
m (dodana kategorija Dobitnici Povelje Republike Hrvatske uz pomoć dodatka HotCat)
Kao predsjednik [[Sedma Vlada Republike Hrvatske|7. Vlade Republike Hrvatske]], izveo je [[Hrvatska|Hrvatsku]] iz svojevrsne međunarodne izolacije. Vlada je sklopila sporazum s [[MMF]]-om i započela s nepopularnim reformama. Nakon što vladajuću koaliciju napuštaju dvije stranke ([[HSLS]] i [[IDS]]), Sabor je izglasao povjerenje [[Osma Vlada Republike Hrvatske|osmoj hrvatskoj Vladi]] kojoj na čelu ostaje Ivica Račan. Do kraja mandata suzbijena je nelikvidnost, pokrenut je gospodarski rast, započeta i gotovo dovršena gradnja [[Autocesta A1 (Hrvatska)|autoceste A1]], potpisan [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]], te predan zahtjev za članstvom u [[Europska unija|Europskoj uniji]].<ref> [https://vlada.gov.hr/prethodne-vlade-11348/11348 Prethodne Vlade Republike Hrvatske], objavljeno 30. travnja 2014., pristupljeno 1. svibnja 2016.</ref>
 
Nakon izgubljenih [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|parlamentarnih izbora 2003. godine]], nastavlja voditi [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratsku Partiju Hrvatske]] kao njen predsjednik. Tu dužnost vršiti sve do svoje smrti [[2007.]] godine kada umire od malignog tumora u Zagrebu. NaslijeđujeNasljeđuje ga [[Zoran Milanović]] nakon unutarstranačkih izbora.
 
== Mladost ==
Njegova vlada je završila izolaciju Hrvatske i započela reintegraciju u međunarodnu zajednicu. Privatizacija je zaustavljena, ali nisu uspjeli poništiti učinke iste. Izgradila je autocestu [[Split]]-Zagreb i to kroz hrvatski teritorij. Sve češćim sukobi između stranaka članica vladajuće šestorice su opterećivali njegovu vladu, kao i kritike od strane oporbenog HDZ-a.
 
Od preuzimanja vlasti do kraja [[2003.]] godine, Račanova vlada rasrodalarasprodala je stranim poduzetnicima 90,8% hrvatskih banaka, čime je zadan veliki udarac hrvatskom gospodarstvu, koji će kasnije utjecati i na propadanje brojnih proizvodnih pogona [[prehrambena industrija|prehrambene]], [[tekstilna industrija|tekstilne]] i [[metalurgija|metalurške industrije]] te zatvaranja brodogradilišta.<ref> [http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/9408-analiza-u-samo-godinu-dana-ivica-racan-je-strancima-prodao-44-2-ukupnog-hrvatskog-bankarstva#_ftnref2 HRsvijet.net], ''ANALIZA: U samo godinu dana, Ivica Račan je strancima prodao 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva'', 9. studenog 2010. (pristupljeno 3. lipnja 2017.) </ref> Za uzporedbuusporedbu, tijekom drugog mandata [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] koncem [[1998.]] godine samo je 6,7% hrvatskog bankarstva bilo u stranom vlasništvu.<ref> [http://croative.net/velika-analiza-donosimo-imena-ljudi-koji-su-rasprodali-vecinu-hrvatskoga-bankarstva/ Croative.net], ''Velika analiza: Donosimo imena ljudi koji su rasprodali većinu Hrvatskoga bankarstva!'', 1. lipnja 2017. (pristuplj3no 3. lipnja 2017.) </ref>
 
===Političko djelovanje od 2003. do smrti===