Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 16 bajtova ,  prije 10 mjeseci
bez sažetka
[[Datoteka: Kreševo 1930.gif|thumb|right|600px|Prikaz samostana i crkve u Kreševa, uz prikaz fra [[Grgo Martić|Grge Martića]] i pokopa vojvode Knezovića iz [[1452]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[studeni]], [[1930.]] godina]]
 
Postoje brojni tragovi, koji su mogli biti izazov povjesničarima: nekropole u selima [[Deževice]] i [[Pirin]], Rimski most u [[Vranci (Kreševo, BiH)|Vrancima]], ostaciostatci zidina u [[Crkvenjak]]u, Crnićkom kameniku, [[Berberuša|Berberuši]], Kotarcu i Gradu na Bedemu iznad Kreševa. U srednjem stoljeću je sačuvano dosta povijesnih dokumenata, jer početkom 14. stoljeća dolazi do značajnijeg razvoja rudarstva u srednjoj [[Bosna|Bosni]]; bogatoj u prvom redu [[srebro]]m, [[bakar|bakrom]], [[živa|živom]] i [[olovo]]m.
 
[[Rudnik|Rudokopi]] u Kreševu se prvi put spominju 1381. godine. Uz [[rudarstvo]] napreduje i trgovina, čiji nositelji postaju spretni [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]]. Carinski sustav bosanskog kralja uglavnom je bio u njihovim rukama. Naselje [[Deževice]], smješteno zapadno od Kreševa, bilo je u to doba vrlo važno carinsko i trgovinsko središte srednje Bosne. Krajevi s rudarskom proizvodnjom srebra, olova, bakra i željeza od posebnog su značaja za bosanske banove i kraljeve.